Select Page
#486
Rwanda

    Ibi biteye ubwoba

    “The most important human rights problems were government harassment, arrest, and abuse of political opponents, human rights advocates, and individuals perceived to pose a threat to government control and social order; security forces’ disregard for the rule of law; and restrictions on media freedom and civil liberties. Due to restrictions on the registration and operation of opposition parties, citizens did not have the ability to change their government through free and fair elections.”

    https://www.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2016/af/265290.htm

    Leta zunze ubumwe z’Amerika iti, “Ihonyorwa ndengakamere ry’Uburenganzira bwa muntu (rikorwa na Leta ya Paul Kagame) ni ugutesha umutwe, gufata no gufungira ubusa, kwica mu ibanga no kurasa ku manywa y’ihangu abanyapolitike batabona ibintu kimwe n’iyo Leta, abaharanira kurengera uburenganzira bw’ikiremwamuntu n’abandi bantu bose iyo Leta ibona ko bayibangamiye; inzego zishinzwe umutekano z’iyo Leta ntizubahiriza amategeko na mba; uburenganzira bw’itangazamakuru n’uburenganzira bwite bwa buri muntu buhungabanyawa ku buryo bukomeye n’izo nzego zishinzwe umutekano.

    Bitewe n’uko iyo Leta ihiga bukware amashyaka n’abanyapolitiki bayivuguruza ( mu bibi ikorera Abanyarwanda), abeneguhugu nta buryo na buto bafite bwo guhindura iyo guverinoma mu mahoro, binyuze mu matora akozwe mu kuri no mu mucyo”.

    None twavuga iki kuri iyi raporo ya Leta zunze ubumwe z’Amerika?

    Ndayivugaho ibintu bibiri gusa: (I) Abanyamashyaka n’abanyapolitike bacu ni umuti w’amanyo. (II) Igihe cyo gukoresha ingufu mu guharanira uburenganzira bwacu nk’ibiremwamuntu kiri kurenga!

    ABAPOLITISIYE B’ABANYARWANDA NI UMUTI W’AMENYO!
    Ngo “nta na rimwe, kirazira, uburenganzira bwa muntu butangwa, burarwanirwa”. Niba ufite amahirwe yo kumva igifaransa, menya ukuri aha:

    https://www.youtube.com/watch?v=eexUg0VCaRs

    Uyu mudamu aranshekeje, avuga ngo, “hari abashaka kujya mu ijuru badapfuye”. Abo ni abapolitisiye b’abanyarwanda. Ni umuti w’amenyo!

    Ngo hari amagambo abantu batinya gukoresha muri politiki na diplomasi. Ayo magambo ni “ugukoresha ingufu za gisirikari, intambara imena amaraso, mu guharanira uburenganzira bwabo nk’ibiremwamuntu”.

    Abanyarwanda n’abanyapolitike babo uwo muco w’ubujiji, batojwe n’abakoloni kugirango batibohora ingoma ya gihake na gikoronize, wabinjiye mu bwonko, uramanuka ugera mu misokoro yabo. Ntibazi ko ukuri ari uko “ushaka kubaho nk’umuntu agomba kubirwanira”. Aho bajya hose birinda kuvuga ijambo intambara, batinya gusaba amafaranga, imbunda n’ubuvugizi byo gukora intambara yo kuvanaho Kagame n’agatsiko. Aho bagiye hose, barikurira ko Kagame n’agatsiko ke bamariye Abanyarwanda ku icumu, ntibavuga ngo batobore. Ubabajije wese ngo “mbakorere iki?” Baramusubiza bati, “dufashe kwamagana Kagame n’agatsiko ke!” Ubwo se baba basabye iki? Yababazi ati, “none se muzavanaho gute buriya butegetsi ruvumwa?” Baramusubiza bati, “tuzabuvanaho mu nzira y’amahoro narevolisiyo idasesa amaraso; nta yindi ntambara dushaka mu Rwanda…”. Ni akumiro!

    Ndahamya ko ubumvise wese, abareba mu maso akisekera ati, “aba ni umuti w’amenyo!” kuko umupolitisiye wese n’umuntu wese ujijutse azi ko “nta na rimwe, ntibibaho ko uburenganzira bwa muntu butangwa, ahubwo burarwanirwa”. Ghandi, Luther, Mandela Abafaransa n’Abanyamerika … baraburwaniye isi iratukura! Igihe cyo kuburwanira rero cyararenze. Ibintu byageze i wa Ndabaga aho abakobwa nka Victoire Ingabire, Nadide Kansinge…, bica amabere, bajya ku rugamba naho abitwa abagabo babo n’abapolitisiye bihishe munsi y’ibitanda nk’imbeba.

    IGIHE CYO GUKORESHA IMBUNDA KIRI KURENGA!
    Minisitiri Evode Uwizeyimana ati ”Leta ya Kagame igizwe n’agatsiko k’amabandi”.  https://www.youtube.com/watch?v=EAduRMQAA2k
    Mu yandi magambo, kurwanya ako gatsiko ukoresheje imbunda biremewe. None se si amabandi koko? Twikomereze.

    LONI iti” Article 21.

     
    (3) The will of the people shall be the basis of the authority of government; this will shall be expressed in periodic and genuine elections which shall be by universal and equal suffrage and shall be held by secret vote or by equivalent free voting procedures.”

    http://www.un.org/en/universal-declaration-human-rights/

    Tubishyize mu Kinyarwanda, mu magambo ahinnye, bivuga ngo “Ubushake bw’Abanyarwanda bugomba kuba fondasiyo y’ubutegetsi bw’igihugu cyabo; ubwo bushake babugaragarizwa mu matora ateganywa mu gihe ntarengwa kandi agakorwa mu kuri no mu mucyo.”

    Nkuko raporo zose za LONI, iz’Imiryango y’abanyarwanda iharanira uburenganzira bw’ikiremwamuntu, iza HRW, iza Amnesty International, … zibigaragaza, amatora aba mu Rwanada arafifitse kandi ko abifuza Demokarasi no guhindura ibintu mu mahoro bahigwa bukware. Na guverinema ya Leta zunze ubumwe z’Amerika imaze kubyemeza.

    Bishatse kuvuga ko, mu maso y’amahanga, Leta iyobowe na Kagame idashingiye ku byifuzo by’Abanyarwanda. Mu gifaransa bavuga ko iyo Leta ya Kagame ari “un Etat voyou, un Etat illégitime”. Abenegihugu rero bemerewe kuyirwanya ku buryo bwose ! Nkuko Minisitiri Evode Uwizeyimana abivuga, iyo Leta igizwe n’agatsiko k’amabandi kavuye i Buganda.

    https://www.youtube.com/watch?v=L2_3p1Qsg_A

    Iyo Leta y’amabandi igomba kurwanywa ku buryo bwose!

    Gusa dusabanukirwe: Ibi ntibisanzwe, ntibyumvikana na gato ko abanyamahanga, Leta y’Amerika, ari bo bafata iya mbere mukwereka abenegihugu, Abanyarwanda, ikigomba gukorwa. Biteye kwibaza byinshi iyo inshuti magara za Kagame n’agatsiko ke, abanyamerika bamwicaje mu Rugwiro, ari bo bavuga bati, ” nta buryo na buto abanyarwanda bagifite bwo guhindura guverinoma mu mahoro, binyuze mu matora akozwe mu kuri no mu mucyo,” keretse INTAMBARA GUSA.

    Iyo umunyamahanga, udafatiwe inkota ku gakanu, avuze ayo magambo bivuze ko amazi yarenze ikombe. Mu yandi magambo ni ukuvuga Abanyamerika bashyigikira cyangwa bazashyigikira uwari we wese ushaka guhirika iriya Leta ya Paul Kagame akoresheje intwaro. Ni uburyo bwiza Amerika yereka Abanyarwanda ko abakivuga inzira y’amahoro, imishyikirano na Kagame… kugira ngo bahindure ibintu mu Rwanda ari imiti y’amenyo. Ni za korogati!

    Amerika irigusobanurira no kumvisha Abanyarwanda ko  inzira imwe rukumbi ariyo isigaye: INZIRA y’INTAMBARA! Birabaje kandi biteye agahinda!

    Ndi Kagame nakwemera Demokarasi ngatanga ubutegetsi,… inzira zikigendwa, aho kugira ngo amaraso yongere amaneke mu Rwagasabo. Urabe wumva mutima muke wo mu rutiba ni wowe ubwirwa! Abyumve? Reka da? Ngo “amatwi arimo urupfu ntiyumva!” Twikomereze ibyacu.

    NONE HAKORWA IKI? DORE IBINTU NI BIBIRI

    Tugomba kwemera gutanga ibitambo!
    Ibitambo biri uburyo butatu.

    Icyambere gikomeye, ni ukugera ikirenge mu cya Victoire Ingabire, Bernard Ntaganda, Deo Mushyadi, na Nadine Kansinge …; ni ukajya mu Rwanda, mu ”mwobo wa Kagame n’agatsiko ke” kumuvugiriza induru no guhamagarira Abanyarwanda kumwivumbagatanyaho. Ndavuga kwivumbagatanya nk’Abafaransa, cyangwa revolisiyo yo mu 1959. Simvuga revolisiyo ikorwa mu mahoro kuko yo idashoboka. Paul Kagame na we arabyemeza avuga ati, ”bazamvana ku butegetsi se gute? Mu ntambara se…? Mu matora se…? Demokarasi …? Ryari…?

    Igitambo cya kabiri, ku bakiri bato, ni ukujya mu Buganda mu ngabo za Kayumba na Rujugiro, niba zihari koko, cyangwa se muri Kongo mu ngabo z’Abahutu ari zo FDLR. Ni ugusobanurira ababyeyi kwemera no gushishikariza abana babo urwo rugamba.

    Igitambo cya gatatu ni ugutanga umusanzu w’urugamba. Amafaranga, amafaranga. Amafaranga ni zo ngufu. Iyo ufite amafaranga uba ufite byose. Ugura abasirikari, ugura ibikoresho byabo, ugura itangazamakuru (kuko riragurwa) n’abari ku rugerero babona ibibatunga !

    Umusanzu kandi ni n’ikintu cyose cyafasha abari ku rugamba : amaterefoni, za beteri zitanga amashanyarazi, imyenda n’inkweto…

    Abapolitisiye n’abanyamashyaka bagomba guhindura imvugo
    Amerika irahamagarira abo banyapolitiki gukira indwara y’ubwoba n’ubujiji, bakareka kuba umuti w’amenyo. Icyo bagombye kuvuga ubu, muri diplomasi bakora, ni ugusaba amafaranga, imbunda n’ibindi bikoresho bya gisirikari kugirango barengere uburenganzira bwabo nk’abantu by’umwihariko n’ubw’Abanyarwanda muri rusange.

    Amerika irabwira Abanyarwanda, mu buryo buziguye, ko izashyikira Abanyarwanda mu ntambara yo kurwanira uburenganzira bwabo nk’abantu. Birumvikana neza ko Amerika itazabona aho ihera yamagana intambara yose yaba mu Rwanda, imaze gusohora itangazo nkiri. Twibuke kandi ko n’abadepite bo mu Buraya bamaze gusohora raporo yemerera Abanyarwanda kwirwanaho bakoresheje ingufu :  http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52013IP0233

    Umunyarwanda wese uzi ibibera mu Rwanda, kandi akaba amaze gusoma iyi nyandiko, yagombye kumva no kumenya ko nta bundi buryo bushoboka bwo guhindura ibintu mu Rwanda uretse INTAMBARA. Abanyarwanda nibamenye ko ubabwira, kwazabavana ku ngoyi ya Kagame n’agatsiko ke mu mahoro, mu mishyikirano no muri revolisiyo idasesa amaraso ababeshya. Bagombye kumufata nk’umuti w’amenyo.

    Wowe ubyumva gute ? Tubisubiremo kuko ni ingenzi: Ndi Kagame nakwemera Demokarasi ngatanga ubutegetsi,… inzira zikigendwa, aho kugira ngo amaraso yongere amaneke mu Rwagasabo. Urabe wumva mutima muke wo mu rutiba ni wowe ubwirwa! Abyumve? Reka da? Ngo “amatwi arimo urupfu ntiyumva!” Twikomereze ibyacu.

    Samue Lyarahoze,