Select Page

Forums Crazy World The oppressive Regime of Paul Kagame

last updated by Rwanda 4 years, 11 months ago
1 voice
39 replies
  • Author
    Posts
  • #833
    Rwanda

      Paul Kagame

      The politics in Rwanda continues to be a dirty game-the oppression and abuse of power under the regime of Paul Kagame, survives by subjugating the populace. Thus, the regime has turned Rwanda into the largest prison in the world. The political space has become a no go area for progressive Rwandans-being with a different political view, automatically qualifies one into being involved with subversive activities.

      The regime has found it convenient to rely on foreign mercenaries to peddle its propaganda and also use them to share the spoils from the Rwandan taxpayers. Today, foreigners have appointed themselves experts of Rwanda, while the people of Rwanda have turned into mere spectators. Thus, the Rwandan people have been made powerless.

      Paul Kagame

      The chronic white collar crime has taken precedent in Rwanda, as the regime is answerable to only Paul Kagame-there’s no public scrutiny,checks and balances by the public. All contracts are awarded to Paul Kagame’s enterprises-the people have been dis-empowered both economically and financially. The income per capita figures available in the public domain, have been cooked up.

      Paul Kagame Infiltrates Rwandan Diaspora

      The freedom of expression and media, have become a bad smell to the regime-both print and digital media in the country are run and controlled by the regime-independent voices are either dead,locked away, exiled or intentionally made bankrupt. whatever information comes from Rwanda, it has to pass through the propaganda conveyor belt of misinformation.

      We also continue to see the oppressive regimes aggressively extending its oppressive tentacles abroad-the infiltration of political groups and Ngos in exile, has also become another way the regime can harm or kill dissenters. The Paul Kagame killing machine has been able to pose as bogus refugees, so that they can manage and control political activists and the Rwandan diaspora. This has created a culture of fear and mistrust among Rwandans.

       

      #844
      Rwanda

        Inama ya mbere ya Komite Nshingwabikorwa y’ishaka ISHAKWE-Rwanda Freedom Movement yateranye kuri uyu wa 8 Nyakanga 2017.

        Komite yishimiye imirimo yakozwe n’abahagarariye amashyaka yabyaye ISHAKWE-Rwanda Freedom Movement mu gutunganya za gahunda zose zari zikenewe kugira ngo iyo ntambwe ikomeye igerweho. Icyizere abagize Inama Nkuru y’ubuyobozi bagaragaje hagati yabo ni urugero rwiza ruzamurikira ishyaka ryacu n’abayoboke.

        Komite yashishikarije abayoboke b’ishyaka ryabo rishya ISHAKWE – Rwanda Freedom Movement kwitabira ibikorwa byaryo aho bari hose.

        Ku birebana na gahunda z’ishyaka muri iki gihe, mu gihe cya bugufi no mu gihe kirekire, inama yemeje ko izabigarukaho mu minsi ya vuba, abayobozi bireba bamaze kumurika gahunda z’ibikorwa (action plan).

        Abagize Komite Nshingwabikorwa ni aba:

        Dr. Theogene Rudasingwa, Perezida

        Bwana Eugène Ndahayo, Visi Prezida, akaba anashinzwe iby’ububanyi n’amahanga.

        Bwana Sixbert Musangamfura, Umunyamabanga Mukuru

        Bwana Jonathan Musonera, Umunyamabanga Mukuru wungirije

        Dr. Nkiko Nsengimana, Ushinzwe Ingamba, igenamigambi n’ibirebana n’amategeko

        Bwana Joseph Ngarambe, Ushinzwe Radio, Itangazamakuru n’Itumanaho

        Bwana Emmanuel Nshimiyimana, Ushinzwe ubukangurambaga

        Bwana Edouard Ngarambe, Ushinzwe umutungo

        Madame Assumpta Umuratwa, Ushinzwe Imibereho myiza, n’uburinganire bw’abagabo n’abagore

        Bwana Jean de Dieu Tulikumana, Ushinzwe Ibibazo by’Impunzi

        Bwana Venant Ndamage, Ushinzwe iby’Ubukungu bw’igihugu

        Bwana Blaise Nicyolibera, Ushinzwe iby’umuco

        Abandi bayobozi

        Bwana Deo Lukyamuzi, Uwungirije ushinzwe Ububanyi n’amahanga

        Bwana Joseph Cikuru Mwanamayi, Umujyanama mu by’amategeko,

        Bwana Pierre Rugero, Uwungirije Ushinzwe Radio, itumanaho n’itangazamakuru

        Bwana Félicien Hategekimana, Uwungirije ushinzwe Ubukangurambaga

        Bwana Boris Rukundo, Ushinzwe ibirebana n’urubyiruko

        Docteur Domitille Niyitegeka, Uwungirije ushinzwe iby’uburinganire bw’abagore n’abagabo

        Ishyaka Ishakwe kandi ryashyizeho urwego rw’ishuri ry’ubuyobozi. Riyobowe na Dr. Theogene Rudasingwa.

        Mu bindi

        Inama ya Komite yaganiriye ku bibazo bya politiki bivugwa mu Rwanda muri iki gihe. Ku birebana n’ingirwamatora yo guhatanira umwanya wa Perezida wa Republika y’u Rwanda muri kanama 2017, urutonde rw’abemerewe n’abangiwe kwiyamamaza rwasohotse.

        Ntacyadutangaje kuko n’ubundi mu mashyaka twahozemo twagaragaje kenshi mbere na mbariro ko FPR idashobora kwemera amatora adafifitse.

        Ishyaka Ishakwe riramenyesha Abanyarwanda ko iryo tora ridakwiye kubarangaza. Ibizava mu matora birazwi kuko uyakoresha, ari mu biyamamaza, akagena gahunda yayo, akabarura amajwi kandi akemeza ko ari we uyatsinze yihishe inyuma y’akanama k’amatora yishyiriyeho.

        Aya matora arabera mu gihugu kirwanya ubwisanzure muri politiki no mu bindi kandi kitemera amashyaka ya politiki adakoma yombi. Agamije kwimika umunyagitugu Paul Kagame ngo akomeze ategeke kugeza apfuye.

        Amatora yagiye aba mu Rwanda muri iyi myaka, yaba aya Perezida wa Repubulika, cyangwa se itora rya Kamarampaka yo kuvugurura itegeko nshinga kugira ngo umunyagitugu Paul Kagame akomeze ayobore ubuziraherezo, agamije kurangaza Abanyarwanda no kubeshya abanyamahanga. Kuba hari utavuga rumwe na Leta ya FPR Inkotanyi utari ku rutonde rw’abaziyamamaza, nta gitangaza kuko abandi banyapolitiki bayirwanya harimo benshi bahunze igihugu, hari abafunze ndetse n’abishwe.

        Kubera izo nenge-mizi, ishyaka Ishakwe Rwanda Freedom Movement ntiryemera ibizava muri ariya matora. Turahamagrarira Abanyarwanda n’abanyamahanga kutabyemera.

        Inama yayobowe na Dr. Theogene Rudasingwa, Prezida w’ishyaka Ishakwe-Rwanda Freedom Movement.

        Bikorewe i Helsinki, ku wa 08.07.2017

        Umunyamabanga mukuru
        Sixbert Musangamfura

        #907
        Rwanda

          Ku bwanditsi bw’ urubuga “Therwandan.com”

          Impamvu: Gusubiza ibyanditswe mu nkuru yanyu yo kuwa 03/07/2017 yiswe: Abanyamulenge mu myiteguro ya nyuma y’intambara karundura- Igice I, yaranditswe n’uwitwa Kanuma Christophe.

          Muraho neza banyamakuru ba The Rwandan.com ! Tariki ya 03/07/2017, urubuga rwanyu rwatangaje inkuru ifite umutwe twagaragaje hejuru aha. Kubera byinshi twasanzemo bitari ukuri, twahisemo kubagezaho iyi nyandiko igaragaza uko tubizi kugira ngo muyitangarize abasomyi banyu nk’uko amategeko agenga umwuga w’itaganzamakuru abiteganya.

          Uretse ibitari ukuri, inkuru yanyu yuzuyemo amarangamutima menshi ku buryo umuntu yakwibaza niba koko amakuru mwanditse mufite abantu bizewe bayabahaye cyangwa niba mwarayahawe n’abafite inyungu zo guharabika Abanyamurenge. Ni inkuru isebya umuryango wabo wose ndetse yanashira mu kaga ubuzima kandi ikaba yabangamira inyungu z’Abanyamurenge zitandukanye.

          Mu rwego rwo korohereza abasomyi, twahisemo gusubiza ibyo tutemera kimwe kuri kimwe. Duhera kubyo Kanuma yanditse, hanyuma tukagaragaza ukuri kwabyo nk’uko tukuzi.

          Kanuma: Hari mu kwezi kw’Ukuboza 2016 ubwo Mai Mai Aoci igizwe ahanini n’ubwoko bw’Abafuliru bagabaga igitero kubanyamurenge ikanyaga inka zabo ikazitwara. Mu minsi mike inyeshyamba za FDLR igice gikorera muri Kivu y’amajyepfo zakulikiye izo Mai Mai Aoci bararwana babasha kugarura izo nka bazisubiza Abanyamulenge. Inkuru y’uyu mubano hagati y’Abatutsi b’Abanyamulenge n’inyeshyamba z’Abahutu za FDLR ishobora kuba itarakiriwe neza m’ubuyobozi bukuru bw’igihugu cy’igituranyi cya Congo bityo biyemeza gushaka icyakorwa.

          Igisubizo cyacu: Biragaragara ko ibyo umunyamakuru yanditse bishingiye ku bihuha, ndetse nta n’uwatinya gukeka ko yaba yarakoreshejwe n’umwanzi w’Abanyamurenge. Ikibazo cy’imitwe yitwaje intwaro muri Kongo kimaze iminsi myinshi, kandi koko nta cyumweru kirangira hatavuzwe amakuru y’inka zanyazwe mu biraro. Ariko ibyo umunyamakuru avuga birimo ibinyoma n’amakuru atuzuye. Icyambere, aravuga inka zinyagwa ntavuge abungeri bazo bicwa umunsi ku wundi nk’aho inka arizo z’ingenzi. Icyakabiri, kuvuga ko Abanyamurenge biyambaje FDLR kugira ngo zibagarurire inka ni ugusesereza gukabije. Inka z’Abanyamurenge zabashije kwamburwa Mai Mai zagaruwe iteka n’ingabo za Leta ya Kongo zirangajwe imbere n’abana b’Abanyamurenge ndetse hari n’aho abungeri ubwabo bagerageza uko bashoboye, zimwe bakazigarura, izindi zikanyagwa. Ntabwo biri ngombwa kuvuga amazina y’abasirikare bagira uruhare rufatika mukugarura izo nka, ariko Kanuma aramutse ashatse kumenya ukuri yareba abo yegera, bakamuha amakuru yizewe. Guhuza Abanyamurenge na FDLR bigaragaza guhuzagurika no n’ubushake bwo kwanduza isura no guharabika umuryango w’Abanyamurenge. Uretse na FDLR yahekuye Abatutsi muri rusange n’Abanyamurenge ubwabo, ntawundi mutwe n’umwe w’iterabwoba cyangwa witwaje ibirwanisho wigeze ukorana n’Abanyamurenge ku mpamvu iyo ariyo yose.

          Kanuma: Mu mezi make gusa ibyo bibaye haje kwaduka intambara ikaze hagati y’Abafuliru n’Abanyamulenge. Inka z’Abanyamulenge ziricwa, amazu aratwikwa, abaturage baricwa abandi bata ingo zabo barahunga.Amakuru akomeza atubwira ko inyeshyamba za Gumino zigizwe n’Abanyamulenge nizo zakomeje kwihagararaho kugeza zisumbirijwe zihungira mumashyamba kuko bari basumbirijwe n’inyeshyamba za Mai Mai Aoci igizwe n’ubwoko bw’Abafuliru k’uruhande rumwe na Mai mai Yakutumba igizwe n’Abambembe kurundi ruhande.

          Igisubizo cyacu: Nibyo koko Abanyamulenge barasenyewe mu gace k’Indondo ya Uvira ndetse no hagati ya za Rwerera kuva mu kwezi kwa Kane 2017 kandi n’ubu bikaba bitararangira. Ariko, ahasenywe hakaba hatandukanye cyane n’aho Mai Mai Yakutumba arwanira. Mu nkuru ya Kanuma hagaragaramo kudasobanukirwa imitwe ya Mai Mai dore ko ari na myinshi. Urugero, kuvuga ko Mai Mai Aoci arizo z’Abapfurero sibyo kuko Aoci ari izina ry’ikibembe. Kwitiranya amazina ya za Mai Mai si ikibazo cy’ingenzi cyane cyane ko hari ubwo zishyirahamwe kugira ngo zice kandi zisenyere Abanyamurenge, ariko na none inkuru igomba kuzuza ubuziranenge mbere y’uko itangazwa, cyane cyane ko hari abo ishobora kugiraho ingaruka.

          Kanuma: Ibyo byabaye bisa nkaho ari ikimenyetso General Masunzu yari amaze igihe abwira bene wabo b’Abanyamulenge. Uyu mujenerali witandukanije n’u Rwanda k’umugaragaro yari umwe mubayobozi b’ingabo muri Kivu y’Amajyepfo nk’uko abitangariza ababasha kumugeraho nuko nyuma yo gushyiraho ubuyobozi no kugarura umutekano iwabo I Mulenge bene wabo akabasaba kwitandukanya na siasa zo kubacamo ibice zizanwa n’u Rwanda ndetse no kwihagararaho ntibashukishwe amafaranga ya Kabila ngo bacikemo ibice bene wabo ngo batangiye kumuhiga bashaka kumuroga, abandi bagamije kumurasa nuko abonye asumbirijwe yabwiye bene wabo ko agiye gusaba kwimurwa kandi bazamwifuza batakimubonye. Nguko uko Jenerali Masunzu yaje kwimurirwa i Kamina akavanwa muri Kivu y’Amajyepfo. Ibyo nibyo byatumye Mai mai z’amoko yose zibasha kuvogera Tutsiland ya Minembwe iwabo w’Abanyamulenge.

          Igisubizo cyacu: Muri iki gika, harimo guhuza ibidahuye, kwivuguruza ndetse n’ubunyamwuga buke. Icyambere nuko General Masunzu ari umusirikare mukuru w’igihugu cya Kongo. Ntabwo ari umusirikare wa “Tutsiland” nk’uko ubivuga; ntabwo ariwe wisabira guhindurirwa akazi ahubwo agenerwa n’ubuyobozi bw’igihugu nk’uko bigenda ahandi hose. Gen. Masunzu yoherejwe I Kamina mu mwaka w’2014 mu kwezi kwa Cyenda mu mpinduka zakozwe mu gisirikare cyose cya Kongo. Ntabwo yigeze asaba kwimurwa ngo kubera ko bene wabo baba batamwumviye! Uravuga ko yabasabye kwitandukanya n’u Rwanda, u Rwanda ruhuriye he n’akazi ka Gen Masunzu n’ibikorwa bya Mai Mai byo gusenyera Abanyamurenge? Ibitekerezo bikubiye muri iki gika birindagiza abasomyi kandi bigatuma umuntu yibaza ku ntego y’iyi nkuru.

          Wongeye nanone uti Gen. Masunzu yasabye bene wabo kwihagararaho ntibashukishwe amafaranga ya Kabila, ese ntuzi ko ari umusirikare w’igihugu, Perezida Kabila uvuga akaba ariwe Mugaba w’Ikirenga we? Wumva ibyo uvuga birimo ukuri? Wumva bishoboka? Ese ubundi Kabila hari amafaranga agenera Abanyamurenge? Ni gute Gen Masunzu yasaba bene wabo kutayoboka uwo we ubwe akorera? Iyi nyandiko ishobora kugira abo ita mu kaga, uretse ko umuntu wese ushira mugaciro atayigenderaho. Uti Mai Mai zavogereye “Tutsiland” ya Minembwe. Ko wavuze ko FDLR ikorana n’Abanyamulenge, ikorera hehe? Ese ni kuki FDLR itabarwaniriye ubwo uvuga ko bakorana? Baba bafitanye amasezerano yo kugarurra inka zanyazwe gusa, ariko ntibagirane ayo kubarinda no kurinda igihugu cyabo? Minembwe ntabwo yigeze iba nta n’ubwo izaba “Tutsiland” kuko ituwe n’amoko atandukanye y’Abanyekongo kandi benshi bifuza kubana neza.

          Kanuma: Mugihe rero Gumino yasumbirijwe Abanyamulenge bo mu Rwanda, Uganda, Kenya na Amerika baje gusabwa ubufasha bw’amasasu n’ibindi bikoresho bya ngombwa mumirwano. Amakuru atugeraho yemeza ko mu ibanga ryabo rikomeye amafaranga yarakusanijwe muribyo bihugu mvuze aroherezwa ndetse na bamwe mubasore babaga mu Rwanda, Uganda na Kenya barazamuka bajya iwabo mumisozi ya Minembwe kurwanira igihugu bita icyabo.

          Igisubizo Cyacu: Amakuru ari muri iki gika ni byendagusetsa kandi bigaragarira buri wese ko ashingiye ku bihuha no gukeka. Kanuma aravuga ati hari abasore bagiye, harimo n’abavuye mu Rwanda ariko ntazina na rimwe avuga. Ati hatanzwe amafranga y’inkunga, ariko ntawayatanze uzwi, ntawayahawe, nta mubare ugaragazwa! Ko Minembwe uvuga bagiye gutabara irimo ingabo za Leta nyinshi kandi ziyobowe n’Abanyamurenge, wumva koko ibikoresho by’ibanze bifasha mukurinda umutekano bitegerejwe ku nkunga y’Abanyamurenge bari hirya no hino ku isi? Ko uvuga ngo amafaranga yatanzwe mu “ibanga ryabo rikomeye”, waba wowe wararimenye ute ko wumva nyine ari ibanga? Kwandika inkuru zishyushya imitwe kandi zishingiye ku bihuha byangiza isura yawe nk’umunyamakuru kandi bibangamiye ubunyamwuga bwawe. Uti abasore bagiye mu Minembwe kurwanira igihugu “bita icyabo” nk’utabyemera ko ari icyabo n’ubwo bagisangiye n’abandi. Ese watubwira niba atari icyabo? Kubwawe baramutse babikoze wabafata nk’aba ‘mercenaires’? Niba utari ubizi, Abanyamurenge ni n’Abanyekongo kandi Minembwe ibarizwa muri Kongo.

          Kanuma: Sibyo gusa babifashijwemo n’igihugu tutari buvuge hano baje kujya mu nkambi z’impunzi z’Abarundi bafatamo Abatutsi bose bigeze kuba abasirikare mugisirikare cya leta ntutsi ya Major Buyoya aribo bitwa ba Ex-FAB bose bajya gufatanya na Gumino bityo babasha kugarura umutekano Minembwe. Ubu nandika ibi abaturage b’Abanyamulenge bakaba barimo basubira mu ngo zabo i Minembwe naho bita Kundondo.

          Igisubizo Cyacu: Iki gika nacyo kigaragaza inkuru y’ubakiye ku bihuha, n’imitekerereze irimo ivangura rishingiye ku bwoko. Kanuma ati bafashijwe n’igihugu atari buvuge, bagiye mu nkambi…gushakayo Abatutsi. Nimba ufite amakuru, ni kuki utinya kuvuga icyo gihugu?  Kuvuga ko Abanyamulenge bagiye gufata impunzi z’Abarundi mu nkambi ngo baje kurwanira Abanyamulenge, bigaragaza ko abo wandika utabazi, icyakora harimo n’urwango wanga ikiremwa tutsi. Iyo uvuga ngo “leta ntutsi ya Major Buyoya” bigaragaza neza ko utari umunyamakuru, ahubwo uri umunyamatiku ndetse n’urwango rw’umuntu wese witwa Umututsi. Imvugo nka Tutsiland, Leta ntutsi ni zimwe zagiye zikoreshwa mu karere k’ibiyaga bigari iyo Abatutsi bashakaga kwicwa. Mu Rwanda, uzi ishyano imvugo nk’izo zakoze muri 1994. Ushatse wagabanya amarangamutima asenya, kuko umwuga w’umunyamakuru usaba ko umuntu abanza kwiyambura kubogama no gukoresha imvugo isesereza. N’ubwo wibanze kuri Minembwe cyane, biragaragara ko utayizi. Minembwe itandukanye n’I Mulenge. Uduce twasenywe na Mai Mai muri uyu mwaka ni utundi duce tw’I Mulenge, Minembwe ntirimo. Nta muturage n’umwe rero wa Minembwe wigeze uva mubye muri aya mezi. N’ubwo umuntu yafata kwitiranya Minembwe na Mulenge nk’ibisanzwe, kubisobanura uko biri bituma abasoma inkuru yawe bamenya agaciro bagomba kuyiha bitewe n’ibintu byinshi birimo bitari ukuri.

          Bipanze bite rero?

          Kanuma: Nkuko byemezwa na benshi aba ba Ex-FAB bijejwe kuzafashwa gukuraho Peter Nkurunziza. Hagati aho hakaba havugwa ko hari ingabo z’u Rwanda zazamutse nazo ziherekeje umunyamulenge witwa Gendarume bafatiye k’umupaka avuye Uganda bakamushimuta akaburirwa irengero. Nyamara amakuru menshi aremeza ko uyu Gendarume yahise ahabwa ingabo azamuka iwabo mumisozi ya Minembwe kujya kwitegura imirwano ikaze.

          Igisubizo cyacu: Amakuru ari muri iki gika yerekana ko iyi nkuru yakoranwe ubunyamwuga buke. Birashoboka ko umunyamakuru yandika igitekerezo cye (opinion), ariko iteka agomba kubigaragaza, ntiyigaragaze ko yaganiriye n’abandi bantu kandi avuga ibimurimo; ibyo atekereza.  Kanuma ati “nk’uko byemezwa na benshi”, bande? Kuki utavuga n’umwe basi? Cyangwa ngo upfe no gukoresha amazina atari yo kubw’impamvu z’umutekano w’abaguhaye amakuru? Uti bipanze bite rero? Wabaye se mu nama zibitegura? Biragaragara ko ushaka kwambika u Rwanda isura mbi akaba ariyo mpamvu witwaza ngo “ibivugwa na benshi”, ndetse ukanashira mu kaga ubuzima bw’impunzi z’Abamnyamurenge bari mu nkambi mu gihugu cy’u Burundi dore ko n’ubundi bigeze kwicirwayo bazira uko baremwe. Inkuru nk’iyi ishyushya imitwe, ikazamura urwango kandi mubyukuri ishingiye ku kinyoma. Turizera ko ubutegetsi bw’u Burundi nabwo buzatahura ko iyi nkuru ari igihuha kiremano, bityo ntibuhe agaciro ibirimo. Uti Gendarume uvuga ko yashimuswe, warangiza uti niwe wahawe ingabo n’u Rwanda. Ibi bintu bivuguruzanya wumva bishoboka wowe? Wumva hari uwabiha agaciro koko?

          Ese barategura kurwana nande?

          Kanuma: Nkuko bamwe mubo mumuryango wa Gendarume badutangarije baremeza ko izo ngabo z’abarundi, izurwanda, Gumino n’ingabo zahoze zitwa M23 zimwe zimaze nazo kugera ruguru mu Minembwe bagiye mu minsi iza kuzatangaza ubwigenge bityo Leta ntizarebera imirwano ikaze itangire ityo.

          Igisubizo cyacu: Ahangaha ho Kanuma yavuze cya kinyoma bita icya Semuhanuka. Uti barashaka ubwigenge, Kongo se ntiyigenga kuva 1960? Ninde uri mubukoloni? Ubukoloni bwande? Inyungu bariya bose wahuje ngo bazamutse ruguru ni izihe ko utazigaragaza?

          Kanuma: Izo ngabo zizamanuka zifate umuhanda Uvira-Fizi bagenzure inkombe z’ikiyaga cya Tanganyika bityo igihe nikigera bafashe aba Ex-FAB gutaha gusubirana ubutegetsi i Burundi.

          Igisubizo cyacu: Kugenzura umuhanda Uvira-Fizi bizaba se ari ugufata Kongo yose? Ni gute ushobora kumva ko intambara “karundura” nkuko wayise izaba yahujije imitwe irenga itatu y’abasirikare ko izaba ari iyo gufata umuhanda Uvira-Fizi no kugenzura inkombe z’ikiyaga? Ese nimba hagenderewe kwigenga kwa Minembwe nk’uko ubivuga, kuki bagaruka kwibanda kuri Tanganyika? Ni byiza iteka gushishoza, ugasobanukirwa neza inkuru mbere yo kuyandika. Ibyanditse muri iki gika bigaragaza ko nta busesenguzi umunyamnakuru yigeze akora, ngo anarebe ko ibyo yandika bishoboka.

          Kanuma: Iyi mibare nubwo igaragaramo ubwiyahuzi byose birapanzwe neza kuburyo mu minsi iza amakuru y’intambara ikaze muri Kivu y’Amajyepfo agiye gusimbura intambara yicyitwaga RCD Goma, CNDP n’icyitwaga M23 bitigeze bigera ku ntego muri Kivu y’Amajyaruguru ariko kandi intego nyamukuru yo gutesha umutwe abaturage kugeza barambiwe bakemera ubwigenge yo irimo kugerwaho cyane. Irindi zina riraba ryatangajwe vuba aha kuko amazina yo ni “usage unique” ntazina bakoresha.

          Igisubizo cyacu: Icyo umunyamakuru aheraho yemeza ko intambara izaba vuba, ko irindi zina rizaba ryatangajwe vuba aha…ntakigaragaza. Kwemeza ibintu bidafite ikimenyetso na kimwe gifatika nabyo bitesha inkuru agaciro.

          Kanuma: Ese ubundi abo banyamulenge twavuze muri iyi nyandiko ni bantu ki? Mu nkuru yacu ikurikira tuzababwira abanyamulenge ni bantu ki? Wababwirwa n’iki? Barangwa n’iki?

          Igisubizo cyacu: Hari ibitabo byinshi byanditswe hagendewe ku buyo (methodologie) bwa gihanga, busobanura neza abo Abanyamurenge aribo. Byaba byiza ubisomye, kandi biboneka mu masomero menshi muri za kaminuza zo mukarere ndetse no kuri za interineti. Dukurikije imyandikire y’iyi nkuru, ntacyizere bitanga ko wazasobanura neza abo Abanyamurenge aribo. Tubaye tunakumenyesheje ko n’uramuka ubaharabitse birenze uko wabikoze ubu, dufite uburenganzira bwo kukujana mu nkiko aho uzaba uri hose.  Hari ibibazo wibajije bidatanga icyizere na mba ko utabasha kwandika utabasesereje. Uti  ”Abanyamulenge barangwa niki”? Hari ikindi uzabona kitaranga ibindi biremwabantu? Tukugiriye inama yo kwitwararika, kwandika ibyo uzi no kubahiriza amahame y’ibanze agenga itangazamakuru.

          Umusozo: Turasaba abantu bose basomye inkuru ya Bwana Kanuma ko bayifata nk’inkurumpimbano, yuzuye ibinyoma, amarangamutima, ndetse n’urwango afitiye Abatutsi muri rusange. Niba Kanuma ashaka kumenya Abanyamulenge n’aho batuye, azegere ababizi, bazamuhe amakuru y’ukuri.

                                         Manzi B. (Umusomyi w’Umunyamulenge) Europe.

          #913
          Rwanda

            Umukandida Philippe Mpayimana

            Umukandida Philippe Mpayimana Umukandida Philippe Mpayimana washyizwe mu bakandida bemerewe kwiyamamaza mu buryo na n’ubu benshi batarashobora kumva akomeje kugaragaza intege nke byaba mu buryo yiyamamaza n’abantu baza kumureba.

            Umukandida Philippe Mpayimana

            Abakurikiranira hafi ibibera mu Rwanda bahamya ko Philippe Mpayimana yashyizwe muri uriya mwanya kuberako ari “Umuhutu” gusa, kuko yari akenewe na FPR kugirango ayifashe muri propaganda yabo yo kwerekana ko u Rwanda ruha uburenganzira n’urubuga buri wese kuko n’iyo Mpayimana atiyamamaza ntihari kubura undi muhutu bashyira imbere mu rwego rwo kujijisha.

            Umukandida Philippe Mpayimana

            Kuri uyu wa gatanu tariki ya 14 Nyakanga 2017, ku munsi wa mbere wo kwiyamamaza ku bakandida bahatanira kuyobora u Rwanda, mu gihe Frank Habineza yerekeza i Cyangugu, naho Paul Kagame akerekeza mu Ruhango, Phippe Mpayimana yerekeje mu Bugesera aho yiyamamazaga ari wenyine agenda aha abantu bose impapuro ziriho imigabo n’imigambi ye mu nzira.

            Umukandida Philippe Mpayimana

            Ababonye amafoto ye yiyamamaza i Bugesera bamwe bemeje ko ku munota wa nyuma umuntu azajya kumva akumva Philippe Mpayimana akuyemo ake karenge asabye abagombaga kumutora kuzaha amajwi ye Perezida Kagame afata nk’icyitegererezo.

            Abashinyagura bo bakibaza impamvu abamutekinikiye dosiye ngo ashobore kwemerwa nk’umukandida batamushakira cyangwa ngo bamutize abayoboke areke kwikoza isoni.

            #914
            Rwanda

              Two decades of attacks on the political opposition, independent media and human rights defenders have created a climate of fear in Rwanda ahead of next month’s election, Amnesty International warned in a new report today.

              The organisation is urging the government to prevent harassment of opposition candidates and their supporters ahead of the August poll, but also to initiate far-reaching reforms that will open up political space before the 2024 elections, allowing genuine debate and diverse opinions to be freely expressed.

              Since the ruling Rwandan Patriotic Front took power 23 years ago, Rwandans have faced huge, and often deadly, obstacles to participating in public life and voicing criticism of government policy.
              “Since the ruling Rwandan Patriotic Front took power 23 years ago, Rwandans have faced huge, and often deadly, obstacles to participating in public life and voicing criticism of government policy. The climate in which the upcoming elections take place is the culmination of years of repression,” said Muthoni Wanyeki, Amnesty International’s Regional Director for East Africa, the Horn and the Great Lakes.

              “Killings and disappearances in 2017 need to be placed in the context of many years of similar violence for which no one has yet been held to account. In this chilling atmosphere, it is unsurprising that would-be government critics practice self-censorship and that political debate is limited in advance of the elections.”

              The report documents how opposition politicians, journalists and human rights defenders have faced restrictions on their rights to freedom of expression, association and peaceful assembly in the two decades since the genocide. They have been jailed, physically attacked – even killed – and forced into exile or silence.

              Recent cases

              In the most recent case, Jean Damascene Habarugira, a local party representative of the unregistered opposition United Democratic Force (FDU-Inkingi) party went missing after being called to meet an official responsible for village security. The FDU-Inkingi stated in a press release that Jean Damascene’s family were called to collect his dead body from hospital a few days later on 8 May 2017. The FDU-Inkingi asserted that he had been murdered because of his opposition to the government’s agricultural planning policy.

              Rwanda’s history of political repression, attacks on opposition figures and dissenting voices in the context of previous elections, stifles political debate and makes those who might speak out think twice before taking the risk
              Potential presidential candidates have also been targeted in the lead-up to the elections. On 3 May 2017, Diane Rwigara announced that she would stand for the Presidency as an independent candidate. In the months before declaring her candidacy, Diane Rwigara had been outspoken about issues such as poverty, injustice, insecurity and the lack of freedom of expression. Just days after she announced her candidacy, nude photos of her were leaked and circulated on social media, in what many considered a smear campaign.

              Diane Rwigara and Philippe Mpayimana, another presidential hopeful, both complained their representatives had faced harassment and intimidation while collecting the signatures needed in support of their nomination. The National Electoral Commission did not include them in the provisional list of qualified candidates, saying that their documents were incomplete. They were given five days to finalise their paperwork. The final list of candidates is due to be announced today.

              Journalists, civil society targeted

              The Rwandan government has also suppressed media freedom. Journalists have been imprisoned, harassed and even killed, with many being forced into exile over the years. In 2016, at least three journalists were detained after investigating sensitive issues, such as corruption or possible suspicious deaths.

              The Rwandan government should … commit to enabling Rwandans to fully enjoy their rights to free expression and association
              Independent human rights defenders who criticize government policy or are perceived as opponents to government have faced different forms of attacks and restrictions in Rwanda. NGOs are subject to onerous – and costly – registration procedures. The nebulous charge of promoting ‘genocide ideology’ has been levied at international and domestic human rights organizations who criticize the government.

              “Rwanda’s history of political repression, attacks on opposition figures and dissenting voices in the context of previous elections, stifles political debate and makes those who might speak out think twice before taking the risk,” said Muthoni Wanyeki.

              “The Rwandan government should start by preventing restrictions on, or harassment of, opposition candidates and their supporters in the forthcoming August 2017 elections. It should commit to enabling Rwandans to fully enjoy their rights to free expression and association.”

              Background

              Rwandans will go to the polls on 4 August 2017 to elect their next president.

              Incumbent President Paul Kagame has already served two terms but will stand for re-election following a referendum in December 2015 which ushered in constitutional changes allowing him to contest a third term. Many Rwandan and international observers expect him to be re-elected.

              Five opposition and independent candidates submitted their nomination documents in June 2017. Only Paul Kagame and Frank Habineza, of the Democratic Green Party of Rwanda, made the provisional list of qualified candidates published on 27 June. The other nominees were given five days to complete their files and the final list of candidates qualified to stand in the election is due to be published by the National Electoral Commission on 7 July.

              #915
              Rwanda

                Umukandida wigenga ku mwanya w’Umukuru w’Igihugu Philippe Mpayimana, yavuze ko atasuzuguye abo yagombaga kujya kubwira imigabo n’imigambi ye.


                Mpayimana avuga ko gukererwa ngo byatewe n’uko umunsi we wa mbere, yahuye n’ikibazo cy’imihanda mibi.

                Ibi yabivugiye mu Karere ka Nyanza mu Murenge wa Busasamana, nyuma y’aho yahageze ahagana saa kumi n’imwe z’umugoroba, mu gihe byari biteganyijwe ko yagombaga gutangira kwiyamamaza mu Murenge wa Ntongwe saa mbili za mugitondo, mu mujyi wa Ruhango saa tanu, mu mujyi wa Nyanza saa munani na Rusatira, byarangiye iyi gahunda itubahirijwe.

                Yageze gusa mu mu mujyi wa Nyanza nabwo saa kumi n’imwe z’umugoroba, avuga ko atari we wabiteye.

                Imbere y’abaturage barenga 100 bari bamutegereje, yagize ati ‘Aho ntagiye uyu munsi nzahashakira indi minsi, imbogamizi ikomeye yabaye umuhanda wa rwa Busoro ujya mu majyepfo umeze nabi, ibi byatumye duhitamo gusubira inyuma, gusa ubu twabonye abadufasha, uyu munsi icyabaye ni uko twagombaga gusubiramo gahunda aho gutegura ingendo. ‘

                Yakomeje agira ati’ntabwo twasuzuguye abari badutegereje, ahubwo icyo twizeza ni uko abari imbere bazatubona ku gihe. ‘

                Ibyo yizeza abaturage

                Phillippe Mpayimana yabwiye abaturage barenga 100 bari bamukurikiye ko nibamutora, ngo yiteguye kubafasha gukemura ikibazo cyibura ry’ akazi.

                Yagize ati “niteguye kuzashyiraho ikigo gifasha urubyiruko kubona akazi, ubu ikibazo kiri mu Rwanda umwana arangiza kaminuza ariko nta cyizere ko azabona akazi, njye nzakora ibishoboka ku buryo nzajya mpanga imirimo miliyoni imwe buri mwaka”.

                Mpayimana kandi avuga ko ngo azaharanira ko buri muturage agerwaho n’ amafaranga ku buryo ngo ifaranga ritajya mu bantu bamwe.

                Avuga ko ibi bizatuma ikibazo cy’abana bo mu muhanda gikemuka cyane ko ngo abana bari mu mihanda babiterwa n’uko mu miryango yabo nta mafaranga aba ahari.

                Icyo abaturage bavuga kuri Mpayimana

                Bamwe mu baturage baganiriye n’iki kinyamakuru, bavuze ko ngo biteguye kumutora niba koko ibyo avuga azabikora.

                Mukeshimana Marceline wo mu Karere ka Nyanza, w’imyaka 50, we yagize ati “twamwishimiye kuko twumva ashaka kutugezaho ibyo tutarageraho, nk’ubu ndi umukene abana banjye babura uko bajya ku ishuri, numvise ko abana azabafasha kwiga nta mwana wirukanwe kuko yabuze amafaranga yo kurya. ‘

                Sindayigaya Elizafani ukora ubucuruzi buciritse mu mujyi wa Nyanza we yagize ati’ kuba twarabuze imyenda ya caguwa biratubangamira, numvise we azadufasha ko iyi myenda idacika.’

                Biteganyijwe ko kuri iki Cyumweru, Mpayimana Phillippe akomereza mu Karere ka Huye.

                #933
                Rwanda

                  Paul Kagame yakuriye inzira ku murima abibwira ko bamukuraho mu matora avuga ati: “Ibizava mu matora birazwi, birazwi nyine, uwo birya umutwe, bimumene umutwe. Kwiyamamaza tubigire ibyo kwishima.” Muri make iby’amatora y’i Rwanda ni ikinamico kuko amatora yararangiye kuva ikizavamo kizwi

                  Sinzinduwe no kubibutsa ko tuzajya gutora, ahubwo  ngamije kwibutsa buri umwe wese kongera gutekereza inshingano n’akamaro bye muri aya matora agiye kuba ejobundi tariki enye z’ukwa munani 2017.

                  Gusa ntibyari ngombwa kugira uwo nibutsa kuko abazatora bariyizi kandi barakuze bihagije byo kwiyibutsa ko uriya munsi nugera,bazibwiriza bakabyuka kare bakajya ku biro by’itora kugirango bihitiremo ugomba kubayobora mu myaka irindwi igiye guza uhereye ku irahira rya prezida mushya uzaba yatowe ku bwinshi na rubanda.

                  Ibi ndabivuga ntya kuko ari cyo amatora bivuga, nyamara sinirengagije ko mu gihugu cy’u Rwanda, aya matora ntayabaho uhereye mu mwaka wa 1978. Uyu ni wo mwaka fatizo wo kwibuka ukuntu demokrasi yagiye ibangamirwa mu gihugu ariko ubu byo bikaba ari agahebuzo, kuko uretse no kuba hari umukandida umwe WEMEWE, hiyongeraho ko iyo utamutoye ushobora kwimurirwa mu kindi gihugu cya Rweru cyangwa ahandi hose bagiye bohereza benewacu twaburiye irengero kandi tubabujijwe n’ubutegetsi bwagombye kubarengera.

                  Reka mbanze nibutse aya mateka y’amatora kuva muri 1978 ukageza aho Habyarimana akuriwe ku butegetsi FPR Inkotanyi zimwishe. Afata ubutegetsi muri Coup d’Etat yo muri 1973, yabwiye abanyarwanda mu ijambo mbwirwaruhame ko azasubiza ubutegetsi abasivili nyuma y’imyaka itanu. Si ko byagenze ariko kuko muri 1975, ni ukuvuga nyuma y’imyaka ibiri gusa, yashinze muvoma revolisiyoneri iharanira amajyambere y’u Rwanda (MRND) yamuhaga uburenganzira nka prezida wayo kandi ari we wayishinze, bwo kwiyamamaza wenyine ku mwanya wa prezida wa Republika. Ibi rliko ntitubitindeho cyane kuko muri iriya myaka ya za 70 ni yo yari intero n’inyikirizo muri Afrika ubutegetsi gufatwa n’abasilikare babwambuye abasivili.

                  Nuko biragenda bigeze muri 1990 iz’amarere ziti turaje kandi tubazaniye demokrasi izira amakemwa, erega turazishyigikiye ngo ni abavandimwe, ndetse ba Rukokoma bazi gushyanuka bazigabira Byumba na Ruhengeri ngo ngaho bavumbuye umuti w’amahoro mu Rwanda zari ziri gusenya na katiyusha zambukanye zivuye i Bugande aho zarerewe zikanahitoreza.

                  Benshi muri twe twariruhukije twumvise ngo amasezerano y’amahoro yasinyiwe Arusha taliki 03/08/1993,ariko Juvenal Habyarimana yari yabiteye iboni (n’ubwo bitamuteye kwitegura urugamba rwrli rugiye gukurikiraho) ubwo yivugiye ko amasezerano bashyizeho umukono ari ibipapuro gusa, kandi koko niko byagenze kuko FPR yemeje ko ibyo Habyarimana yavuze ari ukuri igihe yafataga icyemezo cyo guhanura indege ye tariki 06/04/1994, nyuma y’izurungutana ryinshi ryo kuburizamo kuyashyira mu bikorwa hashyirwaho leta y’inzibacyuho ihuriweho n’amashyaka menshi ndetse na FPR irimo.

                  Amahano yakurikiyeho n’inda izavuka mu mwaka Yesu azagarukiraho izayamenya nk’iyayahagazeho, ariko cyane cyane uwitwa umuhutu kuko uretse kumugerekaho ibibi byose byakozwe na FPR ibishyigikiwemo n’amahanga yayifashije mu gukora ibara, ndetse bakamubuza n’amahwemo bica,batoteza, bafunga cyangwa bamwima imfashanyo ngo keretse atashye mu gihugu akaryozwa ibyo kagame na FPR ye bamwitiriye ntashobore kwisobanura kuko uwakamurengeye niwe umuhiga bukware.

                  FPR imaze gufata igihugu taliki 04/07/1994, bakoze ikinamico bashyira ku isonga abahutu b’udukingirizo ngo bereke amahanga ko FPR atari ishyaka ry’ubwoko. Nuko Pasiteri Bizimungu ajyaho ararogotwa ngo ngaho ni prezida wa Republika,byahe? Yikanze bari kumuhirika nawe abibafashamo ngo areguye (prezida wa Republika kwegura nta cyaha ashinjwa na rubanda!!!), ariko wenda ni byo byatumye yiyongezaho indi minsi kuko ntawe uzi uko byari bugende iyo atabikora atyo. Nuko haba irindi kinamico, Kagame asohoza umugambi we afata ubutegetsi maze noneho abereka akari mu nda y’ingoma. Itegeko nshinga riravugururwa habaho manda ebyiri zitiyongezwa ku mwanya w’umukuru w’igihugu, none dore aho bigeze agiye kwiyongeza iya gatatu ku gitugu kandi bishoboka ko ashobora no kuzafata izindi ebyiri z’imyaka itanu itanu nimba tutamukomye mu nkokora.

                  Aha rero ni ho nshaka kuvugaho, kuko Abanyarwanda barageraniwe n’ubwo bahisemo gupfa butama, kuko kuri Paul Kagame ni vuga uvuye aha.

                  Banyarwanda ndabasabye musubize amaso inyuma murebe aho mwavuye, aho muri n’aho mugana. Ikiboneka kandi ntawe utakibona ni uko kuva FPR yatera u Rwanda nta mahoro yigeze aba mu gihugu. Uretse kwica, izara, ubukene,ubuhunzi, gufungirwa ubusa, n’ibindi kagame yateje mu gihugu nta handi byigeze biba, dore ko yabigize intwaro mu kwikiza abo adashaka kuko ushatse guhingutsa kimwe muri ibi bibazo ntarara adatawe kuwa Kajwiga.

                  Ongeraho noneho ubusumbane bw’amoko (yemerwa iyo bavuga jenoside  ko yakorewe abatutsi gusa),wongereho umubano mubi hagati y’u Rwanda n’abaturanyi barwo, aho arahira kuzakocora abiha kumugira inama ifatitse ku kugarura amahoro mu gihugu no mu karere, iyo ashaka kwambura abandi baperezida ubutegetsi kuko ngo badasa na we, byagera muri Kongo ho bikaba akamaramaza dore imyaka ibaye makumyabiri n’umwe bicwa buri munsi ngo arahiga Interahamwe nyamara ari ukubasahura ubutunzi Imana yihereye icyo gihugu.

                  Twari tugize amahirwe adapfa kuboneka ubwo hari habonetse abandi bashaka kwiyamamariza uriya mwanya yihambiriyeho nk’umurandagi ku giti, ariko cyane cyane uriya mukobwa Diane S Rwigara washoboye gutinyuka akavuga ibitagenda neza byose byakuruwe n’ingoma mbi mu gihugu, mu gihe amashyaka yose ari mu gihugu (ndetse n’ayari hanze yacyo) yaruciye akarumira kubera ubwoba,uretse Maitre Ntaganda wemeye kunigwa n’uwo aribwiye aho kunigwa n’ijambo.

                  Diyane yaravuze ati “tuzaceceka tugeze ryari”? Ni byo kandi kuko uvuze urabizira utavuga na byo ukabizira. None se ko yashize ubwoba akavuga ariya magambo mu gihugu cy’umwidishyi kandi ari umukobwa, aho natwe nk’abagabo ntitwari dukwiye gutera mu rye tukavuga tuti aho bigeze birarenze reka twikure ingoyi ku mugongo? Wenda aho uri nusoma ibi uravuga uti ntacyo nzavuga, ariko basi ibyo wakavuze uzabyandike kuri uriya munsi kagame ashaka kwiyimikaho kugeza ashoje ubuzima bwe. Kandi reka nkubwize ukuri munyarwanda: Kagame si ugukunda ubutegetsi gusa no gusahura igihugu gusa, ahubwo ni yo turufu yabonye yo kwihisha ubutabera kubera ibyaha byinshi yakoze birimo kwica abanyarwanda nk’uwica imbeba ataretse n’abanyamahanga.

                  Igihe cyari kigeze rero ngo tumwikize ndetse tumushyikirize inkiko, iriya mitungo yose yasahuye tuyigaruze tuyubakishe igihugu mu bikorwa bidufitiye akamaro twese nta vangura kuko abana b’u Rwanda tugomba kureshya imbere y’amategeteko.

                  Reka nerekeze ku musozo w’igitekerezo cyanjye:

                  –Mwa bahutu mwe reka ari mwe mperaho. Muzakomeza kugira ubwoba mugeze ryari? N’ubusanzwe mubugize mutabugize ntazabura kubavunga nk’uvunga amasaka yumye. Ese mwibagiwe ko yivugiye ko azamarisha ikiyiko amazi yuzuye ingunguru? None mwumva amazi ari nde?

                  –Mwa batutsi mwe: mbagaya kwiyita abatutsi kugirango mubone amaronko avuye mu byuya bya benewanyu. Nyamara ntimurusha ubututsi Kayumba, Karegeya, Kayitare, Abdul Ruzibiza, General Gapfizi, Colonel Rutayisire W …Rwigara Assinapol wafashije abo twitaga inyenzi kugera zifashe ubutegetsi, arihe ubu?

                  –Mwa batwa mwe; ntacyo mbavuzeho kuko n’ubundi mugeze ku buce, aho yashakira yarara nta n’iyonka abasigiye .Ariko mukeneye kubaho nk’abandi bose ntimukomeze kwitwa abasigajwe inyuma n’amateka kandi ubica ariyo agenderaho abica nyine.

                  Mwese uko muri mu moko yanyu, nimwumve ko u Rwanda ari urwanyu mwese, kandi murakeneranye kugirango murwubake, murubanemo amahoro muzarurage ababakomokaho rutengamaye.

                  Ngaho rero twese hamwe nk’abitsamuye reka ejobundi tuzakore kigabo twikize agatsiko kayobowe na Kagame, twimike ubutegetsi bubereye bose, kuko biboneka neza ko kongera kumutora ari ukoreka igihugu mu nyenga kandi ntawe uzi uzayirokoka.

                  Harakabaho u Rwanda n’abanyarwanda babayeho mu mahoro, kandi buri umwe wese yumve ko iyo ari inshingano ahawe yo kubogora  igihugu kiri guhirima ku manga.

                  Twese aho tuzaba turi tuzavugire icyarimwe tuti: ’AHUUU, SIJYE WAHERA HAHERA KAGAME NA FPR”

                  #934
                  Rwanda

                    ESE MUZI IMPANVU KAGAME YUNVA ABANTU BARI BUMENEKE IMITWE???

                    Kagame yamennye imitwe y’abanyarwanda umunsi ku wundi, dore imyaka ibaye makumyabiri n’irindwi:
                    Kuva ku ya mbere Ukwakira 1990 , we n’abakozi be mu kumena amaraso bafashe inzira baturutse I Bugande binjira u Rwanda bamena imitwe y’abasaza, abakecuru, ibibondo. Byumba Ruhengeri barahajagajuye bamena imitwe bakoresha udufuni, amasasun’ibindi byuma byamoko menshi. Nyuma yo kumena imitwe abaperezida nka Ndadaye, Habyarimana, Ntaryamira, Kagame yayoboye Terrorisme ya rurangiza yo kumena imitwe abaturage mu karere batagira ingano, yambuka imipaka n’abicanyi be bamena imitwe, baraniga, babaga abantu bakabakuramo inyama zo gucuruza….Muli Kongo bamena umutwe perezida Kabila, birara muri rubanda rw’abanyekongo n’abanyarwanda b’abahutu bari bamuhunze, baramenagura baratsemba, nanubu Kagame akimena imitwe y’abanyarwanda, n’abandi banyafurika nk’I Burundi na bamwe mu bagande…. Uyu mwicanyi wamaze abantu sinzi icyo yisingikirije kuko ku isi ntaho bizwi haguhe ishyano nk’iryaguye mu Rwanda kuva umunsi Kagame n’abe bahakandagiye.

                    NKUKO UMUCURABWENGE WA FPR MUGESERA ANTOINE YAGENNYE IMIGAMBI NGO YO KUMARA N’ABAGIHAGAZE, Kagame aba arimo gukina ku mubyimba abanyarwanda yamaze ku rubyaro, ababyeyi n’abavandimwe, abashinyagurira, abamwaza, abacyurira, abahungabanya ngo bamutoye kubera urukundo bakundana!!!!!!, Nyamara azi neza amarorerwa yabakoreye. Akabategeka kujya gukina sinema yo gutora kandi amasanduku yararangije kuzuzwa impapuro ziriho amajwi, noneho akihandagaza akabacyurira ati (NUBWO MUTANKUNDA KUBERA KO NABICIYE NKAMARIRIZA…BIRANDITSWE KO MUNKUNDA NUBU MWIRIRWE MWANAMYE KU IZUBA NINYOTA NINZARA MWA BAJA MWE MWUNVE UKO MUBAYE)…Ibi aba avuga ngo imitwe irameneka aba azi ibyo avuga…..ngo imitwe yabo imeneke nkuko yamenaguye ababo umugenda….. Kagame na FPR ye bafite ubugome butagira ahandi bwabaye cyanga buzaba…
                    Gusa icyo namubwira…sindagura, ariko nawe azajya kunva yunve ikintu atazi uko kije kimumennye uriya umutwe wuzuyemo ububisha gusa…!!
                    Amaraso ni mabi …nta yandi magambo yaturuka mu kanwa k’umwicanyi warimbuye imbaga…Ni ariya n’andi ngo yo “kwica ku manywa y’ihangu, kubarimbura kuniga abantu we abona ari ibigarasha we akaba ariwe mugabo w’ikirenga, kurata imbunda n’abana b’u Rwanda ngo bagomba kurasa kurusha abarashi bo ku isi…ngibyo nguko…

                    None banyarwanda,
                    Aho gukomeza kujyanwa kuriya umuntu ashorewe nkintama bajyanye mu ibagiro, ntawa kwiyahura nko ku mugome uba unshoreye mu nzira nkamuruma nibura ugutwi kukavaho akandasa ariko ntagiye nk’igiti bahirika kidatekereza???????Abantu nibave muri “baranyica” kuko nubundi ni hahandi…..

                     

                    #935
                    Rwanda

                      Bimwe mu biranga Kagunzu #kagame n’abambari be.
                      Guhimba ibinyoma kugeza naho bo ubwabo bibeshya ko ari impamo. Ibi binyoma bidafite shinge na rugero, bakomeza kubitsindagira mu mitwe y’abantu kugeza n’aho bakoresha ubugome n’urugomo. Nta na rimwe bajya babona amafuti ari mu ri ibyo binyoma. Ikintu cya mbere Kagunzu #kagame n’abambari be batinya, ni uko bashyirwa ku karubanda, ibinyoma byabo bikabandarika. Mu kugerageza kubipfukirana, bakoresha gutera icyoba no gushotorana, kugeza aho abandi bantu batinya, bakabyemera uko byakabaye, nabo bagahinduka abashimangira bya binyoma ngo barebe ko bwacya kabiri.
                      Iyi miterere ya Kagunzu #kagame n’abambari be igaragaramo kandi:
                      – Kwibwira ko ari bo ntyoza kurusha abandi
                      – Guhatira abantu ko babakunda bonyine, bababibamo urwango n’urwikekwe hagati yabo.
                      – Gukabiriza ibyo bagezeho.
                      – Kwiyitirira no kwitwerera ubutwari.
                      – Guhora biteze ko bashimwa, bakanasingizwa.
                      – Kwibeshya ko ari ibitangaza, biyita amazina nka “Indashyikirwa, Abavuga rikijyana, Intore y’ikirenga…”
                      – Kudashima abandi ibyiza n’ubutwari bageze ho.
                      – Guhatira abantu kubapfukamira, kubasingiza no kuboma mu nyuma n’ubwo rwose bari kuboshya babaroha mu rwa bayanga.
                      – Kwiyitirira ibikorwa by’abandi.
                      – Kurangwa n’agasuzuguro, ubwibone no kunena abandi Bantu bibeshya ko bari ku rwego rwo hasi.
                      – Kugirira ishyari abandi.
                      – Kwibeshya ko abandi babafitiye ishyari.
                      – Kuba badashobora kugira umubano uzira amakemwa n’abandi, yewe n’abafashije barabigarama, bakanabahemukira.
                      – Kwiha intego badashobora kugeraho.
                      – Kwigaragaza nk’aho ari indatsimburwa.
                      – Gukoresha abandi nk’ingabo ibakingira mu gihe cy’amahina.
                      – Kunyerera hakiri kare mu gihe urugamba rwinikije. Bakaza kugaruka rumaze kurangira, bakiyitirira intsinzi.
                      – Kudatinya no kwikora mu nda kugirango intego zabo bazigerweho. Izo ntego akenshi usanga ari umururumba, ubusahiranda, ubusahuzi n’ ibyubahiro.

                      #936
                      Rwanda

                        History always repeat it self, it is very interesting to analyse mind-boggling insanity of dictators, contemporary political dictators always have attaching resemblance of those in the past. There behaviours, comportment and exploits are the same. They all treat there respective countries as playthings for their own deranged minds.

                        In case of Rwanda’s insane ruler, his similarities to historical dictators is profound and real. Lets look at Nicolae Ceausescu who attained power in 1965, Romania. Like criminal Paul Kagame, Nicolae Ceausescu was a huge delusional grandeur. He called himself “Geniul din Carpati” (“The Genius of the Carpathians”), the genius. We always here how Kagame refers to himself as the only person with reason in Rwanda, once refering to Rwandan intellectuals as “idiots (injiji) who can’t reason beyond their ties.”

                        In 1980, Genius Ceausescu wanted a palace to further cement his godlike status. He planned it smack in the middle of the most historical part of town, and it required the destruction of 19 churches, six synagogues and 30,000 homes. Lauded as the biggest building in the world after the Pentagon, the project was ambitious to the point of stupidity. It cost Romania $10 billion and required a team of 700 architects.

                        In case of Rwanda, Paul Kagame’s junta government borrowed more than 600 million USA dollars to finance Kigali Convention Centre project, which has turned out to be a poor investment in relation to current returns. The project is on a loss making track. Due to financial difficulties, they have started switching off the lights which dazzled the building and adjacent hotels.

                        This is one of the white wash – elephant project envisaged by a mediocrity junta regime. A country which lacks sufficient oxygen in several of her hospitals, with one cancer scanner which is overbooked, opting for white elephant projects because of a deranged ruler who prefers self aggrandisation than tackling the basic needs of the citizens.

                        Back to Ceausescu, the West was friendly to Ceausescu because he was so crazy that even other communists hated him. The British even knighted him, and France granted him its Legion of Honor. This only fed his mad delusions so he demanded that his nearly illiterate wife, Elena, be made a member of the New York Academy of Sciences and the Royal Institute of Chemistry.

                        For years, we have seen how the west have decorated the Rwandan criminal. He is a friend to the Clintons and the Blairs. Through harsh and intensive lobbying, galvanised by excessive cash, Rwanda’s criminal has received all types of awkward awards. His former wife, Jeannette Kagame Gasana also being flashed with awards.

                        Back home – Romania, Ceausescu crowned his wife Alena “Comrade-Academician-Doctor-Engineer,” and all top scientists had to include her name in their research. We have seen how honorary PHDs have been given to the Kagames. The wife being referred in all AIDS, women and orphanage research works in Rwanda. With former minister of health, the corrupt Binagwaho Agnes thanking Jeannette Kagame Gasana’s input into in helping her complete her PHD thesis.

                        Ceausescu also proclaimed his son Nicu, an alcoholic, womanizing son, to be a “scientist of international reputation” and alleged that he had published several volumes on nuclear physics. To Ceausescu, the only thing that mattered in Romania was him and his family. The rest of the issues where secondary. This is
                        analogous to what is happening in criminal Kagame’s little Kingdom. Everything is about him and his family. He has economically grabbed all that is needed to be grabbed. Socially destituting the populace in the name of family power, raped the constitution and turned the country into his family property. Kagame=Rwanda!!

                        In 1989, the entire country – Romania flipped out in an uprising. Ceausescu tried to calm the crowds with one of his many stammering speeches, but it only made them angrier. Halfway through the speech, people started shouting and throwing things.

                        Ceausescu was captured days later, and in a hasty show trial, Ceausescu and his wife were taken outside and shot. And just to add insult to injury, the queen revoked his knighthood. What goes up, at certain point it will come down. No rain which doesn’t stop. No night which doesn’t end. Like Romanians rose against Ceausescu and his brutality, soon Rwandans will also liberate themselves from the current brutal, heinous and despicable regime of criminal Paul Kagame.

                        #937
                        Rwanda

                          Just look at a so called general how he is handling a riffle in front of people with the muzzle facing them!

                          #965
                          Rwanda

                            Gutabariza abantu bafungiwe mu magereza yo mu Rwanda bicishwa inzara ,inkoni n’ubucucike.

                            Muri iki gihe u Rwanda ruri mu bihe byo kwinjira mu matora, hashize igihe kitari gito inzara imereye nabi imfungwa n’abagororwa mu Rwanda, iyo nzara rero ikaba ifitanye isano n’inzara iri mu gihugu cyose yiswe Nzaramba ndetse n’inyerezwa ry’ibiribwa bigenerwa abafungwa nabyo ntibabihabwe uko byagenywe.

                            ubusanzwe imfungwa cyangwa umugororwa umwe agenerwa gr 300 z’ibigori, gr 250 z’ibishyimbo, gr 8 z’umunyu, gr 10 z’amavuta na ¾L by’igikoma cy’amasaka kitagira isukari, nubwo ibi bagenerwa n’ubusanzwe badahabwa ibyuzuye, kuva mu mezi 5 ashize byahumiye ku mirari kuko byagabunutse kuburyo bukabije ugereranije na duke bagezwagaho.

                            Nko muri gereza ya rubavu, imfungwa zirananiwe cyane, zirahondobera kuburyo ikigero cy’imfungwa zipfa buri munsi cyiyongereye bikabije, aho buri munsi bashyingura abishwe n’inzara ndetse n’umubare w’imfungwa zijyanwa kuvuzwa ku bitaro biturutse ku nzara n’imirire mibi wiyongereye kuburyo abaganga babyinubira bavuga, bati:”Ntituvura inzara”.

                            ikibabaje na none nuko imiryango igerageje kugemurira aba bo bafunzwe , ibiribwa byategetswe na muganga, umuyobozi arabimena ibindi akabigaburira amatungo ya gereza.

                            Iyo gereza ya rubavu n’ubusanzwe izwimo ubugome bukabije bukorwa n’umuyobozi wayo Innocent Kayumba , umwambari wa fpr w’umuhezanguni afatanije n’ushinzwe umutekano(OC) staff sgt Nkaka, bazwiho gukubita bakagusha no kubabaza kuburyo bukabije abafungwa, mu bo bicishije inkoni harimo pasteur Gasaza Thomas, wishwe nabo, undi muntu wabara ubugome bwabo, niba agihumeka ni umusaza w’imyaka 75 Adjudant chef Karorero Joseph (ex_far) sebukwe wa général Bizimungu Mahoro Séraphin ufungiye muri gereza ya Nyanza , uyu musaza yakubiswe incuro nyinshi ari mu cachot yamazemo amezi 2, anaryamishwa ku sima, atagira icyo yisasira no kwiyorosa, ahubwo hamenwamo amazi. Abakorerwa iyicarubozo muri iyi gereza ni benshi ntawabarondora ngo arangize.

                            Iyi gereza kandi ifungiwemo abantu 30, bimuriwemo bavanywe muri gereza ya gasabo mu ntangiro z’ukwezi kwa mata, ubwo iyi gereza yibasirwaga n’inkongi y’umuriro. Aba bagororwa 30 barobanuwe mu bandi bajyanwa muri cid(urwego rwa polisi rushinzwe iperereza) aho bamaze iminsi ibiri bakorerwa iyicarubuzo, mbere y’uko bajyanwa i rubavu, aho bagejejwe na none bagakorerwa iyicarubozo. Muri bo twavuga Bwana Sibomana Sylvain, umunyamabanga mukuru wa Fdu inkingi . Aya magingo amakuru ahari n’uko aba bantu batinyagambura kandi bakomeje kugirirwa nabi n’abayobozi ba gereza. Ikibabaje kinatangaza benshi ni uko ibyo bikorwa bibi aba bayobozi batabihanirwa, wagira ngo ni mission bahawe.

                            Imibereho mibi ikabije iravugwa ku mfungwa na none zo muri gereza ya Muhanga. Abafungwa ntibagira aho baryama kubera ubucucike bukabije kuburyo umufungwa atabano na cm 40 aryamamo ndetse abarenga 875 baryama hasi(bita ku garo), ntabiryamirwa bafite, nta sabune yo gukaraba no kumesa bakibona buri kwezi n’ibiribwa bagenerwa ntibabihabwa byose.

                            Biragoye kugira ngo akarengane k’abafungiwe muri iyi gereza kavugwe n’abagakorerwa kuko iyobowe n’umuyobozi mubi afatanije n’umuyobozi w’abagororwa Ruzigana Emmanuel, uyu akaba ari umushinjabinyoma ku rwego mpuzamahanga wa jenoside. Uyu wagizwe umuyobozi w’abandi bafungwa abimazeho imyaka irenga 15 akandamije bagenzi be, abakubita ndetse akicamo uwo ashatse nk’uko yishe Alexandre wari wagizwe umwere buri bucye atahe, igihembo ahabwa ni ukuba umuyobozi wa bagenzi be uhoraho no kugaburirwa kubyo kurya by’abakozi ba gereza.

                            Gereza ya Nyanza(mpanga): Muri iyi gereza imfungwa zifashwe nabi zikanakoreshwa imirimo y’ingufu(inyongera musaruro) ntizihabwe 10% by’umusaruro binjije nk’uko itegeko ribigena.

                            Ikindi kibabaje n’uko iyo bamaze gusarura bemererwa gusubiramo bahumba utwaba twasigaye ngo nabo tubatunge kuko batakaza imbaraga nyinshi, ariko utu natwo iyo batugejeje kuri gereza AIP Gaspard Habyarimana ushinzwe umutekano kuri gereza(OC) aratubambura akabyongera ku mafunguro atekerwa abacungagereza kuri messe ibisigaye akabimena, mu gihe abafungwa bo kuri yo gereza bashonje cyane, kuko iyo uhageze ucyinjira muri gereza uhita ubona ko bishwe n’umudari indi impamvu ibitera n’uko amafunguro leta isanzwe igenera abafungwa aba adahagije, nayo batayagezwaho yose. Iruhande rw’inzara imereye nabi gereza ya Nyanza hiyongeraho ikibazo cy’ubucucike kuburyo abagera kuri 357 badafite aho baryama, nta mwambaro wa gereza bahabwa, niyo ibonetse baha abasohoka bajya gukoreshwa imirimo nyongera musaruro, naho abaguma muri gereza badasohoka usanga rwose bambaye ubusa, nta karingiti ko kwiyorosa , ntasahani, nta gakombe, nta kiyiko bagira, dore ko abenshi bakomoka mu turere twakure kandi badasurwa kubera ubukene bw’imiryango yabo, abandi bakaba nta miryango bagira.

                            Nyamara nubwo bimeze bityo iyi gereza izwi nka gereza mpuzamahanga kuko ifungiwemo abanya sierra leone baciriwe imanza n’urukiko mpuzamahanga, abanyarwanda boherejwe n’urukiko rw’Arusha, abanyarwanda boherejwe n’ibihugu bari barahungiyemo, ifungiyemo kandi abanyapolitiki nka Dr Niyitegeka Théoneste washatse kwiyamamaza kumwanya wa perezida wa repubulika 2003, Bwana Deo Mushayidi perezida wa pdp Imanzi, col Habimana Michel wari umuvugizi wa fdrl, umunyamakuru Ntamuhanga Cassien washinjwe gukorana na rnc, Mutuyimana Anselme umurwanashyaka wa Fdu Inkingi, abashinjwa gukorana na fdrl nka Dr Ruboneza Laurent, Dr mukeshimana Jean Berchemans n’bandi , ifungiwemo na none abayisilamu barenga 40 bashinjwa iterabwoba na leta y’u Rwanda ndetse n’abari abayobozi, abasirikari, abacuruzi bakomeye n’abandi bize bo muri repubilika ya 2. Iyi gereza rero n’ubwo ari mpuzamahanga urebye imibereho mibi y’abayifungiyemo wayigereranya n’imva isize ariko imbere ari umunuko.

                            Gereza ya Huye: iyi gereza iyobowe n’umurozi w’igisebe witwa Zuba, akaba yicisha abafungwa inzara kuburyo buteye agahinda, ntiyemera ko ingemu z’abafungwa zibagezwaho, yewe n’abafite icyemezo cya muganga kibemerera kugemurirwa n’imiryango yabo ifunguro nyunganizi ntiyemera ko izo ngemu zinjira, kugeza n’aho abuza abarwayi gushyuhirizwa amafunguro mu gihe baba badashoboye kurya ifunguro ritegurirwa abafungwa muri rusange. Aha rero hakaba hari ubucucike buteye ubwoba kuburyo abarenga 1053 batagira aho barambika umusaya nta biryamirwa n’imyambaro bigirira.

                            Muri rusange ibikorerwa imfungwa zo mu magereza yo mu Rwanda ni iyicarubozo rikabije ni agahumamunwa.
                            Turasaba:
                            1. Leta y’u Rwanda kugenera abafungwa ibyo kurya bihagije mu bwinshi no mu ntungamubiri (en quantité et en qualité)
                            2. Leta y’u Rwanda kugenzura urwego rushinzwe imfungwa n’abagororwa(rcs) n”abayobozi b’amagereza bagacika kubujura bw’ibiribwa n’ibindi bigenerwa abafungwa kuko amayeri akoreshwa arazwi.
                            3. Leta y’u Rwanda gukemura ikibazo cy’ubucucike kiri mu magereza.
                            4 . Leta y’u Rwanda guhagarika ubugome bwose bukorerwa imfungwa mu magereza.

                            #966
                            Rwanda

                              IKIGANIRO KOMISERI MURI KOMISIYO Y’UMWE N’UBWIYUNGE MME BUGINGO MARIE AIMEE YAGIRANYE N’IMBOHE ZO MURI GEREZA YA NYANZA. IGICE CYA 1.

                              Muri icyo kiganiro komisiyo yagaragarijwe ko “Ndi Umunyarwanda” idashoboka hatabayeho ubutabera buboneye no kuvugisha ukuri. Nk’uko byagizwe umuco n’ubuyobozi bw’u Rwanda mu rwo rwego rwo kwimakaza ibinyoma biyoboreshwa u Rwanda nk’uko na Paul kagame, perezida w’ u Rwanda yabyemeje kuwa 02/03/2017 ubwo yasozaga umwiherero wabo bafatanije kuyobora wari umaze iminsi 5 ubera i gabiro, kuwa gatatu taliki ya 22/02/2017, KOMISIYO y’ubumwe n’ubwiyunge yari imaze iminsi kabiri itanga ibiganiro kuri gahunda ya “Ndi Umunyarwanda” yagejejweho ibibazo by’ivangura n’akarengane byagiriwe abafunzwe n’inkiko gacaca, ibiburira ibisubizo dore ko abafungwa bayeruriye bayigaragariza ibyo bibazo berekana n’amategeko yimakaje iryo vangura n’ako karengane.

                              Ese iryo vangura ryavugiwe aho ryahujwe rite na ” Ndi Umunyarwanda” ? Umwe mubafungwa yagize ati :” muri kamere y’umunyarwanda , yokamwe n’ikinyoma kuburyo abavugana nawe bamumenyereye babeshywa ntibabitindeho yatanze ingero agira ati :”Umunyarwanda uramubaza uti ese ugannye he”? Akagusubiza ati ” sinzi aho nganye kdi aba atayobewe aho agiye. Wamubaza uti” ese ko ndeba wahembutse, uhahiye he”? nawe ati” sinzi umuvandimwe umfunguriye”.

                              yagize ati nguwo Umunyarwanda kandi namwe iyo muvuye mubiro byanyu tukumva ibyo mutubwira dusanga koko muri abanyarwanda kuko ibyo muvuga ko mugamije n’ibyo mukora birahabanye nk’amazi n’umuriro. Uwo mufungwa yasobanuye ukuntu bijejwe kugirirwa imbabazi basabwa gushinja bagenzi ba bo ibinyoma muri gacaca none izo mbabazi bakaba barazihebye, ahubwo basigara babajwe n’abahejejwe muri gereza kubera ibyo binyoma bageretsweho.

                              Yashoje agira ati “iyo haba koko hari gahunda inoze y’ubumwe n’ubwiyunge, ntihabe hutu, tutsi na twa, twari guhabwa urubuga, abo twabeshye tukabagaragaza bakarenganurwa, ntibagwe muri gereza bazira ibyaha batakoze

                              #967
                              Rwanda

                                IYO GACACA YUZUYEMO IVANGURA GUSA .NKUKO BYARI BIMEZE KERA ABANTU BOSE BABANYARWANDA IYO BAKORANIRAGA ICYAHA BARICARAGA BAKAZANA BABASAZA BINYANGAMUGAYO BAKAREBERA HAMWE UMUZI WICYO KIBAZO BAKAGI KEMURA .BARANGIZA BAKABABWIRA BAHOBERANE BAKABIKORA .NONE IYO NGIRWA GACACA KWIRENGERA UBWOKO BUMWE IKARENGANYA UBUNDI IGAMIJE GUKIZA ABATUTSI GUSA .KANDI NABATUTSI BARISHE ABAHUTU .KUKI IYO GACACA ITAREBYE IMPANDE ZOSE KANDI ZARAKOZE AMAHANO.AHUBWO BAGASHYIRAHO TIGER KUGIRANGO ABAHUTU BAHIGIRE ABATUTSI.MUNYARUKIRE BUGESERA HARUMUTUTSI YISHE ABAHUTU IJANA WITWA GATEGERA KOWE BATA MUSHYIZE MURI GACACA NIBA GACACA ARI UBWIYUNJYE..?

                                #968
                                Rwanda

                                  Urwego rushinzwe infungwa n’abagororwa(RCS) rukomeje gufungira mu mukato gakabije Dr niyitegeka Theoneste,Deo Mushsyidi na Lt col Habimana Michel. Amakuru aturuka kuri gereza ya mpanga bafungiyemo aravuga ko kuwa Kane le 27/04/2017 SAA 16h30 ,abayobozi ba gereza binjiye aho bafungiye mu kato bakuramo fire extinguisher yo kwifashisha igihe habaye impanuka y’inkongi y’umuriro ndetse banakuyemo ringing(sonnerie) bifashishaga iyo babaga batunguwe n’ikibazo mW’ijoro cg kumanywa dore ko batajya binyagambura,igipangu bafungiyemo kirakingwa,inzu babamo nayo irakingwa ndetse n’icyumba buri umwe abamo nuko,infunguzo zikabikwa n’ubuyobozi bwa gereza. Ikindi giteye impungenge nuko ejo kuwa 29/04 ,umukozi wa RCS afande Musitu yategetse ko maneko zari zarashyizwemo zo gukurikirana umunsi k’uwundi ubuzima bwabo zikurwamo,buri wese yari afite maneko imushinzwe babanaga mu cyumba.kurindwa bene ako kageni nubwo nabyo bitari byiza ariko nibura byatumaga batekereza ko ntamugambi WO kubagirira nabi wakorwa na leta ibafunze harimo n’izo maneko zayo. None se Niki cyihishe inyuma y’aka kato gashya bashyizwemo?uwavuga ko leta haba hari ibikorwa by’ubugizi bwa nabi iteganya kubakorera ntiyaba yibeshye kuko ntibyumvikana ukuntu bakuramo ibikoresho by’ubutabazi byose,nyuma y’iminsi 2 gusa bagakuramo za maneko zabo.None se ko hashize iminsi murwanda hose humvikana inkongi z’umuriro ndetse na gereza 4 zikaba zarahiye,ubwo inkongi iramutse yibasiye aho ababantu bafungiye mukato ninde warokoka kdi barakuyemo fire extinguisher yakwifashishwa?none se ubwo hagize ugira crisis y’uburwayi bamutabariza bate ringing (sonnerie)zarakuwemo? Banyarwanda ,banyarwandakazi,mwese abifuza ko u Rwanda rwagira amahoro ni mutabarize izimpirimbanyi amazi atararenga inkombe.

                                Viewing 15 posts - 1 through 15 (of 40 total)

                                You must be logged in to reply to this topic.