Select Page

Forums Crazy World African Hitler Invited to Jewish AIPAC meeting

last updated by Rwanda 6 years, 6 months ago
1 voice
51 replies
  • Author
    Posts
  • #469
    Rwanda

      SOMETHING IS WRONG WITH THE WORLD WHEN JEWS LOVE A MASS KILLER WORSE THAN HITLER

      Paul Kagame

      According to the Jewish news outlet Haaretz, an African mass killer worse than Adolf Hitler would be speaking at the upcoming Jewish AIPAC meeting in Washington DC this 26-28 March, 2017.

      Would President Donald Trump allow Vice-President Pence to speak on the same podium with the man who has the blood of hundreds of thousands of Rwandans, the blood of millions of Congolese, and the blood of white religious and non-religious workers he has slaughtered in order for him to take and maintain power in Rwanda and to take over and control the Democratic Republic of Congo?

      The African Hitler’s name? Paul Kagame! In fact, he told his people he didn’t care if he was called Adolf Hitler

      The evidence? Israeli and American intelligence agencies Mossad and CIA have enough evidence for the world to pick up Paul Kagame today and charge him with the Rwandan genocide and the Congolese holocaust. But, politicians and businesses who delve into making money without ethics or morals just like the countries and companies that enriched themselves during the European and Jewish holocaust under Adolf Hitler, regardless of his victims, whether they were white and Jews in the 40’s in Europe, likewise they do not care today about the innocent who’ve been slaughtered by Kagame, whether they are Rwandans, Congolese, or white in Africa.

      Take the BBC investigative documentary titled “Rwanda, the Untold Story”. No one can watch it and truthfully not equate Kagame with Hitler or worse, or even shake Kagame’s bloody hands, from Netanyahu to Trump to any Jewish or non-Jewish leader, to any simple citizen. On the DRC, a short documentary titled “Crisis in the Congo, Uncovering the Truth” gives one the idea.

      The question is, whose idea was it, in the first place, to invite the African Hitler to speak at a Jewish conference?

      Are American Jews selling their Jewish soul for bloody Congolese gold, diamonds, coltan, oil, gas, etc. that Hitler Paul Kagame is helping Jewish companies get by clearing Congolese landscape of its population through mass slaughter of men, women, and children and mass gang rape so that these companies can, then, access these mines?

      There is an investigative report called The Mapping Report of October 1, 2010 collecting dust in the drawers of the UN… All that the New UN General Secretary Gutteres or even Donald Trump as the leader of the Free World has to do is to order that this report be investigated and the charges will be brought against the criminals who include Paul Kagame, Yoweri Museveni, and “Joseph Kabila” as mentioned in the 15th paragraph of the AP story on the Mapping Report.

      Paul Kagame is an uncommon mad man worse than Hitler in that, from 1990 when he wrestled the leadership of the Tutsi Rwandan Patriotic Front in Uganda to today, he has been killing all of his fellow Tutsis who were leaders, who threatened his leadership, or those Tutsis, leaders or simple soldiers, who had carried out his murderous missions no matter where these people run away or went to hide… Additionally, Kagame, after invading and occupying the DRC, has undertaken a Satanic-like wiping out of Congolese and giving Congolese identities to Rwandans in order for them to take over the governing of the DRC and sending Rwandans as Congolese all over the world to either represent Rwandans instead of Congolese interests or to receive asylum, as in America, as Congolese.

      Paul Kagame, like Hitler, run crematories beginning in Rwanda (Gabiro, Nasho, Masaka, Nyungwe, Kami, Gitarama military barracks and Mukamira) onto the DRC burning both Hutus and Tutsis who were killed by him. Who provided this evidence? Paul Kagame’s personal body guard for 10 years, Second-Lieutenant Aloys Ruyenzi, who escaped three assassination attempts in Rwanda before he ran away and now lives in hiding somewhere in Europe.

      The head of the Rwandan military intelligence, Colonel Patrick Karegeya (assassinated by Kagame) and the former Rwandan ambassador to the US, Major Dr. Theogene Rudasingwa (now in hiding from Kagame’s assassins), have well testified about Kagame’s crimes and murders.

      Where are the world’s investigative media, democratic governments, and the United Nations pledge of “NEVER AGAIN”? Blackmail, corruption? Or is the “Never Again” pledge ONLY applicable to Jews? Is that why to AIPAC an African holocaust or genocide does not matter?

      Questions to AIPAC and to our world today… The evidence given above is just the tip of the iceberg when it comes to Paul Kagame’s crimes. He who has been called “the world’s worse criminal in office today!

      During the Republican primaries, candidate Donald Trump said that “this guy Museveni of Uganda belongs in jail”. Museveni and Kagame have been partners in crime in Uganda, in Rwanda, and, now, in DRC… So, the question is whether the Trump administration is going to become Kagame and Museveni’s partners in crime in Rwanda and in DRC?


      Yaa-Lengi Ngemi

      #482
      Rwanda

        Shumbusho Jean Pierre ukora akazi k’igipolisi yashinje mushiki Umunyarwandakazi Violette Uwamahoro ufite n’ubwenegihugu bw’Ubwongereza ari nacyo gihugu yabagamo kuba yaramusabye ko yareka gukorera leta y’abatutsi kuko bari hafi kuyihirika. Ibi yabitangaje mu iburanisha ryabaye kuri uyu wa kane tariki ya 23 Werurwe 2017 ubwo Uwamahoro yagezwaga imbere y’urukiko rwisumbuye rwa Gasabo ku nshuro ya mbere.

        Musaza wa Uwahamahoro bari kumwe imbere, kuko nawe afunzwe, we yahamije imbere y’urukiko ko Uwamahoro yakunze kujya amwandikira kuri WhatsApp anamuhamagara akamubwira ko atarangije amashuri akamubwira ko yamufasha kuyarangiza.

        Uyu mupolisi witwa Shumbusho ariko wari wambaye gisiviri, yavuze ko akorera mu bapolisi bihariye bashinzwe gutabara, ‘Interforce Unity’. Yavuze ko mu biganiro yagiranye na mushiki we yakoze amakosa yo kumena amabanga y’igihugu.


        Uwamahoro Violette ubwo yitabaga urukiko


        Yemeye ibyaha byose aregwa, anabisabira imbabazi, avuga ko Uwamahoro yamusabaga ko yazashaka Passeport akazamufasha kujya mu Bwongereza.

        Aha Shumbusho yabwiye Urukiko ko mushiki we yamubwiraga ko yarekera aho gukorera Leta y’Abatutsi, ati ‘byihorere iyo Leta tuzaza tuyivaneho.’

        Shumbusho yavuze ko Uwamahoro yaje kuza kumubwira ko ngo WhatsApp bavuganiragaho zishobora kuba zigenzurwa, akamusaba ko yayihindura agashaka indi, ko azamushakira abandi bantu Uwamahoro azajya anyuzaho amakuru bakayamushyira.

        Uwamahoro Violette ahawe ijambo ngo agire icyo abivugaho yabwiye urukiko ko yafunzwe kuva tariki 14 Gashyantare 2017 ku mugoroba nka saa moya n’igice. Yavuze ko ibyo aregwa ari ibinyoma, yerekana ko afite ikibazo cy’uko atwite, asaba ko yakoroherezwa agafungurwa agakurikiranwa ari hanze.

        Kuri ibi, umwunganizi we mu mategeko yagaragarije urukiko ko Polisi ari yo ifite amatelefone ye yose na za password zayo, bityo ko bazigenzura ko nta perereza rizigera ripfa nk’uko Ubushinjacyaha bwabivuze.

        Aha ni naho yahise ashimangira ko umukiriya we yunganira atwite inda y’amezi atanu, avuga ko nubwo nta mpapuro zo kwa muganga zibigaragaza babifitiye ariko ko yazajyanwa mu cyuma agapimwa.

        Umunyamategeko yagaragaje ingingo ya 28 y’Itegeko Nshinga avuga ko umwana wese afite uburenganzira bwo kurengerwa ku buryo bwihariye n’umuryango we, abandi banyarwanda na Leta, bitewe n’ikigero n’imibereho arimo nk’uko biteganywa n’amategeko y’u Rwanda ndetse n’amategeko mpuzamahanga.

        Yashimangiye ko nubwo nyina yaba umunyacyaha, ko nubwo ibyo ubushinjacyaha bumurega hazasangwa bifite ishingiro Urukiko rwarengera umwana, rugategeka ko nyina yaba afunguwe, avuga ko umwana yitwa umwana kandi akarengerwa kuva agisamwa.

        Ku ruhande rw’Ubushinjacyaha narwo rwabwiye Urukiko ko ibyo gutwita Uwamahoro avuga nta bimenyetso yagaragaje.

        Umuntu wese afatwa nk’umwere ku cyaha aregwa igihe cyose kitaramuhama burundu mu buryo bukurikije amategeko, mu rubanza rwabereye mu ruhame kandi ruboneye, yahawe uburyo bwose bwa ngombwa bwo kwiregura.

        Umwunganizi wa Uwamahoro we yavuze ko kuba Uwamahoro yaragiranye ibiganiro na musaza we nta cyaha abibonamo, ko ahubwo ibyaha byaba ibyo baganiriye ariko ko kuganira kwabo ari ibintu bisanzwe nk’abavandimwe.

        Yavuze ko Uwamahoro atari asanzwe ari umunyapolitiki, ko atari umusirikare yewe ntabe n’umupolisi ko ntaho yigeze agaragara mu myigaragambyo afite nibura nk’ifoto yamagana ubutegetsi, ko nta radiyo mpuzamahanga n’imwe aravugaho yaba za BBC, RFI cyangwa Ijwi ry’Amerika bityo ko nta mpamvu abona zikomeye zatuma akomeza gufungwa.

        Uwamahoro ukurikiranyweho kugira uruhare mu bikorwa bikomeye by’ubugizi bwa nabi, ndetse no gukangurira abantu kwitabira umutwe w’abagizi ba nabi; yabwiye Urukiko ko hari ibyo akenera ntabibone nk’umugore utwite, asaba ko yarekurwa akajyanwa ahantu hazwi akabasha kwitabwaho neza.

        Afunganywe na musaza we w’umupolisi witwa Shumbusho Jean Pierre we uregwa ubufatanyacyaha, akaba ari n’umwe mu bamushinja.


        Uwamahoro Violette n’umwunganira mu mategeko


        Mu iburanisha ryo kuri uyu wa Kane, ryabereye i Rusororo, mu Rukiko Rwisumbuye rwa Gasabo, ubushinjacyaha bwasabiye Uwamahoro gufungwa by’agateganyo kugira ngo hakorwe iperereza ryimbitse ku byaha aregwa.

        Ni urubanza Uwamahoro yajemo yambaye imyambaro isanzwe ari kumwe n’umwunganira.

        Mu cyumba cy’iburanisha hari harimo abandi bantu bafunzwe baje kuburana, nabo bakurikiranye uru rubanza rwabanjirije izabo. Hari harimo kandi abo mu muryango wa Uwamahoro, abakozi ba Ambasade y’Ubwongereza mu Rwanda, inzego za Polisi n’abanyamakuru batandukanye b’ibitangazamakuru byo mu Rwanda na mpuzamahanga.

        Mu cyifuzo cyabwo, Ubushinjacyaha bwagaragaje ko impamvu bushingiraho busabira Uwamahoro gukomeza gufungwa by’agateganyo ari impamvu zikomeye. Bwagaragaje ko nubwo ibyo Uwamahoro aregwa atabyemera, hagaragajwe ibimenyetso bifatika by’uko yavuganaga kuri WhatsApp na musaza we w’umupolisi nawe ufunzwe.

        Ashingiye ku itegeko ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha, ku ngingo ya 96 n’iya 97 zigena impamvu zikomeye zituma umuntu akekwaho icyaha, n’iya 98 igena izindi mpamvu zituma haba ifungwa ry’agateganyo, umushinjacyaha yabwiye urukiko ko Uwamahoro yakomeza gufungwa.

        Yavuze ko gukomeza gufungwa kwa Uwamahoro kandi ari uburyo bwiza bwatuma we na musaza we badasibanganya ibimenyetso ahanini anashingiye ku kuba ibyaha baregwa ari ibihungabanya umutekano w’igihugu.

        Urukiko rumaze kumva impande zombi rwimuriye iburanisha tariki 27 Werurwe 2017.
        Uwamahoro, washakanye na Rukundo Faustin nawe uba mu Bwongereza, Polisi y’u Rwanda, mu ntangiriro za Werurwe nibwo yatangaje ko imufite.

        Umuvugizi wa Polisi ACP Theos Badege yatangaje ko Uwamahoro akekwaho uruhare mu bugizi bwa nabi kandi ko aregwa gufatanya n’agatsiko k’abandi bantu batuye mu Bwongereza.

        Uwamahoro, umubyeyi w’abana babiri; uw’imyaka 10 n’uw’imyaka 8 baba mu Bwongereza, yaje mu Rwanda, bivugwa ko yari yaje mu muhango wo gushyingura se.

        #483
        Rwanda

          Umuryango w’abantu batatu mu nzu ya metero imwe isakaje ihema

          Mu murenge wa Gasaka w’akarere ka Nyamagabe, umuryango wa Bavakure uba mu nzu itarengeje meteri imwe kandi isakaje shitingi. Ibi ngo byatewe n’ubuyobozi bwasabye Bavakure kugabanya inzu yubakaga, ngo ihwanye n’amabati yemerewe, nyamara birangira nayo Gitifu ayariye.

          Ni mu kagari ka Kigeme, mu mudugudu wa Gakoma, muri Gasaka. Bavakure afite umugore n’umwana. Batuye mu mudugudu w’abahejejwe inyuma n’amateka, mu nsi gato n’inkambi y’abanyekongo ya Kigeme. Bamwe mu baturage bari muri uyu mudugudu biganjemo abahejejwe inyuma n’amateka, bavuga ko bababazwa n’ubuzima babayemo ariko cyane akavugira mugenzi wabo witwa Bavakure. Si nawe wenyine kandi, kuko hari n’uwitwa Gahenderi ufite abana babiri.

          Bubaka inzu, ibiti bikaborera hejuru babuze isakaro


          Aba baturage bavuga ko uyu Bavakure yemerewe amabati kimwe na bagenzi bikarangira ayabuze ngo kuko yagiye ananizwa n’umunyamabanga nshingwabikorwa w’Akagari witwa Nkundimana Noheli na bamwe mu bayobozi b’umurenge. Mu kumunaniza bamusabaga kugabanya inzu yari yubatse (ayigabanya ubugari ), birangira ageze kuyo atuyemo ifite metero 1 itageze ubu ndetse n’amabati ntayo ikaba isakajwe shitingi.

          Uyu we yarubatse ibiti birimo birabora kubera kubura isakaro


          Nk’uko bigaragara ku mafoto yafashwe  si uyu wenyine ufite ikibazo gusa, kuko abaturage bo muri uyu mudugudu bamwe na bamwe badafite aho kuba kubera ko amabati bemerewe nk’ubufasha atigeze abageraho, ahubwo yaburiye mu buyobozi bw’Akagari. Bategereje amabati abuze basakaza shitingi n’ibti

          Uyu ni umusarane ukoreshwa kandi uri ku inzira

           

          #484
          Rwanda

            Abanyeshuri bo mu kigo cy’urwunge rw’amashuri rwa Dihiro giherereye mu kagali ka Ramiro mu murenge wa Gashora wo mu karere ka Bugesera baratangaza ko bahangayikishijwe n’ikibazo cy’inzara kibugarije gituma bamwe muri bo bajya no gusabiriza ibiryo mu baturage baturiye icyo kigo cyangwa abandi bakiba ibyo mu mirima y’abaturage kubera baba batariye ku ishuri nk’abandi.

            Aba banyeshuri bavuga ko batabasha kubona amafaranga abatunga ku ishuri nk’uko biri muri gahunda ya leta yo kugaburira abanyeshuri biga mu myaka 9 na 12 y’uburezi bw’ibanze, bityo bakaba biga nabi byongeye hakaba hari impungenge ko bashobora no guhumanira muri abo baturage birirwamo basaba ibyo kurya.

            Aba banyeshuri baganiriye na radio 1 dukesha iyi nkuru bavuga ko amafaranga 250 abarirwa ipura y’umuntu umwe ari menshi ugereranyije n’amikoro y’imiryaango bakomokamo bityo bakaba batabasha kuyabona bose.

            Umwe yagize ati” ipura igura amafaranga 250, bitewe n’uko harimo abatishoboye, umuntu arya ibihwanye n’amafaranga yatanze hanyuma abatabibonye bakajya gusaba mubaturage kugira ngo babone uko bakora ku munwa.”

            Aba banyeshuri bavuga ko hari bagenzi babo cyane cyane abaje mu myaka ya mbere  bahura n’ikibazo cy’inzara bagahitamo kujya mu ngo zirihafi aho gushaka ko babonayo icyo gushyiramu nda.

            Umwe yagize ati”hari abajya gucukura ibijumba cyangwa imyumbati y’abaturage, abandi bakajya guhanura nk’imyembe cyangwa ibindi byo mu mirima y’abaturage. Hari n’abajya nko mu rugo rw’umuturage mu masaha y’akaruhuko, basanga batetse bakicara bagatangira kubaganiriza kugeza bihiye.”

            Aba banyeshuri bavuga ko babangamiwe n’ubu buzima butabereye umunyeshuri bityo bagasaba ko amafaranga y’ibiryo yagabanuka kugira ngo bose babashe kwibona ku meza amwe basangira nk’uko basangira intebe yo mu ishuri  cyangwa leta ikaba yabatera inkunga ku badafite ubushobozi bwo kwiyishyurira ibiryo.

            Ubuyobozi bw’ikigo buvuga ko kugabanya amafaranga bidashoboka kuko yashyizweho ku bufatanye n’akarere ndetse n’inama y’ababyeyi b’abo bana.

            Twizeyimana Nicolas, ni umuyobozi w’iki kigo. Agira ati” ntabwo igiciro kiri hejuru, umwana aba agomba kwishyura ibihumbi 10 akarya igihembwe cyose. Ikibazo rero ni ukuba hari ababyeyi bazana amafaranga macye bavuga ko ari yo yabonetse bityo abana babo na bo bakarya ibihwanye n’amafaranga ababyeyi babo babishyuriye hakaba n’abatayazana.”

            Kuba hari ababyeyi bishyurrira abana babo amafaranga macye ndetse n’abatishyura, ni kimwe mu bituma hari abana bajya kwanduranya mu mihanda biba cyangwa basabiriza ibiryo.

            Uyu muyobozi avuga  ko bidashoboka kugabanya ariya mafaranga kuko nubundi yari asanzwe ari macye byongeye akaba yaremejwe ku bwumvikane n’ababyeyi b’abana.

            #497
            Rwanda

              Ntabwo Nibuka Itariki Ndetse Numunsi Ark Hari Mumpeshyi 1994 Ubwo Twaritwarahungiye Kugikongoro Jyewe Nafashe Umwanzuro Wogutahana Na Datawacu Twa Vuye Kugikongoro Bwira Tugeze Mukirundo Ibutara Kumashuri Turaharara Ark Mwijoro Haje Abacikacumu Bashaka Cyane Abantu B’ibugesera Baratubyukije Bagenda Batubaza Iwacu Abagabo Barimo Baratakambye Cyane!! Bababwirako Tutari Abanyabugesera Babahaye Amafaranga Batugirira Imbabazi Ark Abotwarikumwe B’ibugesera Ntibarenze Aho!!! Twabonye Bucya Turabyuka Dukomeza Urugendo Twageze Ahobita Mugati Twahuye N’abasirikare Binkotanyi Baraduhamagaye Ngotuze Munama Ibyotwaridufite Batubwira Kubishyira Hasi Twarabakurikiye Twerekeza Kukizu Cya Koperative Gihari Biciragamo Abantu Kubwamahirwe Hamanutse Imodoka Iturutse Za Nyamiyaga Baraduhagaritse Baratubaza Ngo Murajyahe? Tuti Baratubwiye Ngo Tuze Munama Bati Mwicare Tubabwire Ibyo Bababwira Turabizi Turicara Bati Mutahe Muge Murugo Ntakibazo Gihari Gusa Mugume Mungo Abazatoroka Bajya Iburundi Bazaraswa.

              #498
              Rwanda

                kugasoro twarahabereye kwahingutse imututu sinarimpazi gusa uba ureba kuri rwabusoro umwe munkotanyi zatwiciye aho kuko twahageze mukoni rihari bahicaje abana nabagore abagabo babo bari kwicwa numvise bayihamagara Eric yari ifite imbunda numihini wikawa muntoki ariwo yicishije umugabo twari twagendanye wo muntobo za muzenga ya gisagara sinzi aho imbaraga Imana yampaye ndazikoresha ndiruka sinzi aho natebeye mu ibimba rinini bari bahambyemo abantu amagufa ankomeretsa ku murundi nicyo gisebe nahavanye Imana ikomeza kundinda nuyu munsi.

                #500
                Rwanda

                  Twakomeje Urugendo Tuva Mugati Twanga Gukomeza Umuhanda Unyura Inyamiyaga Dukata Nyakibungo Itaranyurwaga!!! Kuko Niba Hari Ahantu Haguye Abahutu Benshi Mumayaga Ni Inyakibungo Kuko Hari Abagabo Bazwi Cyane Mukwica Abahutu Nanubu Ntibarabireka Uwa 1 Ni Mbaraga 2 Budida 3 Marara 4 Mugabo Uyu Mugabo We Yaje Kugera Kurwego Ruhambaye Akajya Yica N’abatutsi Mugihe Cya Gacaca Abahutu Bamuhaga Diro Yokubicira Abatutsi Babashinjaga Amaze Kuva Mugisirikare Yigeze Nogufatirwa Kugikongoro Baramureka Kuko Ni D M I Twageze Inyakibungo Duhura Nabatutsi Bari Bagiye Mubyo Bitaga Umuhigo!!! No Gusagata (gusahura) Nikobabyitaga bati Mwese Hasi!! Baribafite Imihoro Amacumu Inkota Twese Twaricaye Aha Twahakuwe Numugore W’umututsikazi Wari Wararongowe Numugabo Twarikumwe Baramumenya Nuko Baratubwira Ngo Tugende Turakomeza Tugera Iwacu!! Nanjye Nacitse Ku Icumu.

                  #501
                  Rwanda

                    Gusa Aho Twaritwaraye Ibutara Kumashuri Nabwo Bashatse Kuhadutsinda Nijoro Imana Ikinga Ukuboko Kuko Twari Benshi Knd Abashakaga Kuhadutsinda Ni Abacikacumu Baho! Abotwarikumwe B’ibugesera Bo Ntibarenze Mugati Kuko Kwitwa Uwibugesera Cyaricyaha Gikomeye Mumayaga Yose!!! Abantu B’i Bugesera Nibo Batangije Genocide Mumayaga Bayobowe Numugabo Witwaga Nomani!! Abandi Bari Bataramenya Ibyaribyo.

                    #504
                    Rwanda

                      Muminsi yashize iyo bavugaga Rwandan genocide nahitaga numva icyo bavuze (Genocide nyaRwanda yo muri Mata yaje kuba maraso 1994). Uyu munsi iyo uvuze Rwandan genocide uba upfobeje genocide kuko ugomba kuvuga Tutsi genocide. Ese ko dukora specification kuko ibintu bibaye byinshi murwego rwo kwirinda confusion,Leta ya Kigali nayo yaba yenda kwemeza hutu genocide ikaba idashaka confusion hagati ya tutsi genocide na hutu genocide? Mpamya ko atari ngombwa cyane kuvuga ngo ukwezi ko mukirere kuko ntakundi kwezi tuzi.

                      Ni iki kihishe inyuma y’impinduka zakorewe inyito y’amahano ya Genocide yakorewe mu Rwanda muri mata 1994?

                      #510
                      Rwanda

                        General Kayumba Nyamwasa You owe it to Rwandans

                        General Kayumba Nyamwasa should come clean once for all and set future leaders on a new path


                        When I hear General Kayumba (former Rwandan chief of staff), advocating for true democracy, freedom of speech, truth telling and rule of law which are core foundations of the change Rwandans desperately need, I have no doubt about his genuine intentions.  Unlike Kagame with his propensity for violence, deception and lies, General Kayumba seems to have distanced himself from a violent way of solving problems. However, as I will demonstrate, when it comes to the truth telling particularly with regards to the RPF killings between 1990 – 1998, I believe he is far from the truth, in fact he is betraying the truth telling pillar, which is one the foundation of change he has been advocating since splitting up with the regime in Kigali.
                        General Kayumba headed DMI (Department for Military Intelligence) when it was formed during the Rwandan guerrilla warfare in 1990. DMI assignments included gathering intelligence on new recruits, on people in RPF occupied zones and other important information.  DMI transform itself into a feared spying machine with ferocious ways of controlling body and minds. One of its methodology was to spread fear through “agafuni” and “Kandoyi” which are ways of subjugating your victims by tightening their hands at the back and finish him with a hoe in head.
                        Beyond those assignments DMI had a darker side of undertaking dirty operations in RPF controlled zones, particularly in Byumba (North East of Rwanda) which led to thousands of innocent people being killed. Some reports and accounts from former soldiers who participated in those operations, suggested that peasants were targeted because of their ethnicity background (Hutu) and others because they did not cooperate with occupational RPF forces. The killings occurred under a covered operation “Punguza” which means reduce the numbers of Hutu.
                        Either or not those operations targeted systematically the Hutu population as some people are speculating, I am not in position to conclusively affirm it. Only when Rwandans decide to investigate properly what really happened during those dark days the truth will come out. What is undeniable and widely known by Rwandans is the fact that people in Byumba were killed in great numbers by members of DMI & RPF and some of their bodies calcinated in Akagera park to conceal evidences.
                        DMI was headed by General Kayumba in the beginning of the liberation war who was reporting directly to Kagame. He run DMI alongside other senior officers such Jack Nziza (Kagame henchman), Rwahama, and Balinda. DMI became the vehicle tool to drive Kagame ambition at any cost which was to take the power, from the moment he joined the guerrilla.
                        Now, let us be honest here, as they say “Birds of a feather flock together”. For Kagame to appoint General Kayumba for such an important position, he must have seen something special in him to put the utmost trust in him. In fact, he considered him as his most qualified soldier who will drive forward his agenda. Then, under General Kayumba watchful eye as director of DMI, thousands of Hutu people in Byumba lost their lives. Husbands lost their wives, Children became orphans and thousands of families destroyed. Furthermore, later on in “Abacengezi” warfare in Ruhugeri and Gisenyi, thousands more Hutu people lost their lives, whilst General Kayumba was in charge of the operations, in what he likes to call collateral damage, although some reports suggest otherwise.
                        Regardless of either Kayumba authorised any killing or not; I am afraid he has to be held accountable for failing to protect the people and provide safety because he was in position of powerin. He could have used it save lives in Byumba, Ruhengeri and Gisenyi. Some may say that it was impossible to go against Kagame’s orders, however it does not take away General Kayumba accountability who was leading DMI at the time.  Unfortunately, this issue is on lips of many Rwandans and it cannot be buried yet.  Let me remind the general that in Arusha criminal cases, some individuals were prosecuted simply because they did not use their position of power to stop the Tutsi Genocide.
                        As much as it can hurt us, we have to encourage truth telling; it is our duty, we owe it to our children and grandchildren. Let us base our history on telling true facts, I am sure it will shape greatly the future generations. This is the reasons why I am asking General Kayumba to swallow his pride, cleanse his soul and apologise to the Hutu survivors of Byumba, Ruhengeri and Gisenyi massive killings, once for all, because they died under his watchful eye as DMI Director and Commander in chief of the “abachengezi” operations at some point. Kagame will never apologise for it, but General Kayumba is better than that psychopath, much better. Also, the apology should also be addressed to any surviving parents whose child joined RPF liberation war to see his dream being ended by the “Agafuni”.
                        Dear friend general Kayumba, Rwandans need the truth telling, particularly from people who occupied important positions before during and after the Tutsi genocide. Rwanda needs to build a culture of recognising your own mistakes and apologise, after all we are human beings and mistakes are part of who we are. Understandably, the guerrilla warfare may be unconventional, trickier and harder to undertake your operations rationally. However, when killings have been committed people in positions of power have to answer why atrocities occurred; they have to be held accountable.
                        Dear friend General Kayumba, imagine members of the RPA who follows regularly your intervention on various radio and hear lies when it comes to the subject of Byumba, Ruhengeri and Gisenyi cases, whilst some of them know the truth or probably participated in those killings. They probably think, “Better the devil you know that the devil you don’t”. They would rather stick with Kagame even if he treats them like his objects because as much as they may respect you which I think so, most of them may be questioning your integrity, they may be asking themselves if it is not business as usual (RPF lies).
                        To some you are a hero and I genuinely understand that, but to the Byumba, Ruhengeri and Gisenyi victims maybe a monster. We should understand and respect both sides sensitivity. Yes, you protected and rescued many lives but also under your watchful eye others lost their lives. To bring closer to them you will have to tell them the truth and apologise. Believe me, if it is a genuine apology most victims are ready to accept it, bring closure to this chapter and continue hands by hands with you in fighting Kagame killing regime.
                        We are fighting for a revolution and change in our country and you are without a doubt a great actor in it, but we cannot wait when Kagame is dethroned to start telling the truth. I always hear critics suggesting apologising for Byumba Hutu killing is as step backwood in the revolution because it is not the right time.  I completely disagree with them, there is no right time to accept your responsibilities and acknowledge your wrongdoing.
                        As sensitive the subject may be, the truth is that there are victims out there who have been suffering for the last 27 years and need a closure. Furthermore, the opposition has genuinely the opportunity to come together and change Rwandans mindset, by educating them to have empathy to all the victims, be accountable for their wrong doing and learn to say sorry.  For that reason, General Kayumba, has a great responsibility to educate Rwandan people through his actions and make the truth telling a great pillar of our change.
                        Most of Rwandans know their truth but are also docile, obedient and keep quiet sometimes because of the nature of the regime they live under. Nevertheless, the time will come where Rwandans will hold accountable anyone who has been involved in wrong doing against them.  On that account, I urge people in leadership positions starting by the General, to educate Rwandans through their actions by being true to themselves first and to Rwandans. You owe it to Rwandans, to the new generations. Only by taking your responsibilities seriously and accepting to be held accountable of your wrong but most importantly learn to genuinely apologise we shall prevail.


                        Nkusi Henry
                        #511
                        Rwanda

                          FDU-INKINGI

                          FDU-INKINGI CALL FOR AN END TO STALKING ITS VICE-PRESIDENT, BONIFACE TWAGIRIMANA BY SECURITY AGENTS.


                          PRESS RELEASE

                          FDU Inkingi, opposition party to the Rwandan government would like to denounce the harassment of its first Vice-President, Mr. Boniface TWAGIRIMANA, in Kigali.

                          As a matter of fact, this morning of the 27th March 2017, Mr. Boniface Twagirimana has alerted the Rwandan authorities and the public through the daily newspaper Rugali.

                          Since the morning, he was stalked by an individual whom he believes to be an agent of the Directorate of Military Intelligence (DMI). He recalls his face during the incident of his abduction on December 04, 2015.

                          The security agent followed him on motorcycle from his home in Remera, to downtown Kigali, and then to the central prison where he was taking food to the Party President, political prisoner Mrs. Victoire INGABIRE. Then the security agent followed him very closely to the market of Nyabugogo and then to Kimisagara.

                          The Inkingi FDU would like to recall that its members resident in Rwanda have been stalked in the same manner before undergoing arbitrary arrest, acts of violence and kidnapping, as it has been for Mrs. Illuminée IRAGENA, who has been missing for a year now.

                          We therefore ask the Rwandan authorities to ensure that the physical and moral integrity of the 1st Vice-President of the party, Mr. Boniface TWAGIRIMANA, and other members and sympathizers of the party is safeguarded.

                          London March 27, 2017

                          Justin Bahunga

                          Commissioner for External relations and spokesperson of FDU-Inkingi.

                          [email protected]

                          #512
                          Rwanda

                            Rwanda/Jenoside: Bamwe bazibuka bose, abandi bibuke bamwe. Uburyo « kwibuka » bikorwa mu Bubiligi biratanga sura ki, somo rihe?

                            yanditswe na Jean-Claude Mulindahabi



                            Kuki abanyarwanda bakomeje kubusanya ku Mateka bahuriyeho ? U Rwanda ruzategereza igisekuru cy’ubutaha, kugira ngo abana barwo bavuge Amateka amwe ku gihugu cyabo? Kuki bidashoboka uyu munsi? Ni kuki isura y’ikibazo nyirizina ijya ku karubanda by’umwihariko mu gihugu cy’Ububiligi? Mbere yo kwinjira mu ngingo ikubiye mu mutwe w’iyi nyandiko, ni byiza kubanza kwibukiranya ibintu by’ingenzi bifite aho bihuriye na jenoside cyane cyane ku gihugu nk’u Rwanda. Ni ngombwa gusobanukirwa neza icyo jenoside bivuga. Jenoside ireba abanyarwanda yemejwe ryari yemejwe na nde?  Byagenze bite ngo yongererwe icyuzuzo cyangwa indango (le qualificatif)? Impaka cyangwa ibyo abanyarwanda batavugaho rumwe muri iki gihe bishingiye kuki? Ukuri ni ukuhe?

                            Jenoside ni iki?

                            Nk’uko inzobere, ndetse n’Umuryango w’Abibumbye, LONI, ubisobanura, jenoside ni icyaha cy’ubwicanyi bugambiriwe, bukibasira abantu bitewe n’icyo baricyo, hagamijwe kubarimbura bose cyangwa igice cyabo, byaba bishingiye ku bwoko, idini, cyangwa aho bakomoka. Jenoside iba igamije kuvanaho (gutsemba), cyangwa se kubuza abantu runaka kongera kororoka bitewe gusa n’icyo baricyo. Ubwo bwicanyi buhitana abakuru n’abana, bukanahitana ibitsina byombi. Nk’uko bigaragargara, ni icyaha gikubiyemo ubugome bw’indengakamere, aho igice cy’abantu runaka gicirirwa gukenyuka kubera gusa ziriya mpamvu zivuzwe hejuru bahuriyeho. Mu gisobanuro cya jenoside, hanongerwamo ko ari igikorwa gitegurwa (planification).

                            Mu rwego rwo gukumira iki cyaha ndengakamere, Umuryango LONI, warushijeho kwerekana ibimenyetso bikiranga mu masezerano mpuzamahanga yo ku itariki ya 9 Ukuboza 1948, mu ngingo ya kabiri hagira hati :

                            « jenoside irangwa n’igikorwa cyose kigamije kurimbura hashingiwe ku cyo abantu bahuriyeho (ubwoko, idini, inkomoko, …) kabone n’iyo byaba ari ukurimbura igice kimwe cy’abo bantu. Jenoside igerwaho binyuze mu bikorwa bikurikira byibasira igice cy’abantu runaka:

                            -Ubwicanyi

                            – Kuzahaza umubiri, cyangwa iyozabwonko ritesha abantu gutekereza, ntibabashe gukoresha neza ubwenge bwabo

                            -Gupyinagaza no gutuma bantu bakurikira buhumyi ugira ngo ubakoreshe icyo wishakiye

                            -Kugira abantu ingumba cyangwa kubabuza kubyara bitewe n’icyo baricyo

                            – Kwigarurira abana b’igice runaka, bakagabirwa abandi

                            Cyakora hari impaka hagati y’inzobere mu mategeko ku gisobanuro cyagutse cy’ijambo jenoside, ndetse hari n’abatemera ibisobanuro bijya kure y’inyito ihinnye. Ni ho usanga, abantu badashyira mu rwego rwa jenoside, ubwicanyi bwakozwe na ba Staline, Mao, Pol Pot cyangwa ba Mengistu kuko ngo ubwo bwicanyi ndengakamere bwari bushingiye ku bakora politiki, abakoraga mu nzego izi n’izi cyangwa ngo bikaba byari bishingiye ku mibereho runaka y’abantu. Hagati aho, byakwitwa jenoside, bitakwitwa yo, byose ni ibikorwa by’ubunyamaswa bidakwiye ikiremwamuntu.

                            Jenoside yemezwa ite ? Yemezwa na nde ?

                            Nk’uko bisobanurwa n’amasezerano mpuzamahanga yo gukumira no guhana icyaha cya jenoside, Urukiko rubifitiye ububasha ni rwo rushobora kwemeza ko icyaha runaka ari jenoside. LONI ubwayo, si yo yemeza jenoside, dore ko nta n’imirimo muri LONI igenewe kwemeza ikintu nk’icyo. Cyakora hari inzego zishyirwaho na LONI zishobora kugira icyo zivuga ku bibazo nk’iki, nk’uko bishobora no gukorwa n’inzego z’ubutabera mu gihugu iki n’iki ariko zigashingira ku mahameremezo yavuzwe na LONI. Ni muri ubwo buryo LONI yashyizeho Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha (CPI, Cour pénale internationale) rufite icyicaro i La Haye mu Buholande. Uretse uru rukiko, ni no muri ubwo buryo hari ibihugu bifite inkiko zifite ububasha bwo gukurikirana ibyaha ndengakamere nk’icya jenoside. Umuntu yavuga nk’Ubufaransa, Ububiligi, Ubusuwisi, Ubuholandi, Kanada n’ibindi.

                            Ariya masezerano mpuzamahanga avuzwe hejuru, asobanura ko kubera uburemere bwa jenoside, nta muntu n’umwe ufite ubudahangarwa, yaba umuyobozi, yaba uyoborwa, kandi kiriya cyaha, ni icyaha kidasaza.

                            Ku bireba u Rwanda, mu rwego mpuzamahanga, jenoside yavuzweho na Komisiyo ishinzwe uburenganzira bwa muntu muri LONI tariki ya 28 Kamena 1994. By’umwihariko, iyo jenoside yemejwe n’Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha ku Rwanda, rwashyizweho na LONI mu mwanzuro N°955 watowe n’Akanama ka LONI gashinzwe umutekano ku isi ku itariki ya 08 Ugushyingo 1994. Uru rukiko ni na rwo rwashimangiye icyaha cya jenoside cyakorewe mu Rwanda, mu rubanza rwa Jean Paul Akayezu, tariki ya 2 Nzeli 1998, ubwo rwamuhamyaga jenoside. Cyakora byafashe igihe kinini kugira ngo mu rwego mpuzamahanga bive ku nyito ya jenoside nyarwanda (génocide rwandais), bigere kuri jenoside yakorewe abatutsi (Génocide perpétré contre les Tutsi). Mu mwanzuro N°2150 wo ku itariki ya 16 Mata 2014 (ni ukuvuga nyuma y’imyaka isaga 20), nibwo LONI yatangiye gukoresha inyito y’iki gihe. Hagati aho, ubutegetsi bw’u Rwanda na bwo, bwahindaguye kenshi inyito y’iki cyaha, bikaba bituma abantu babibona nk’ikimenyetso cy’imyumvire iteye urujijo. Habanje gukoreshwa « Itsembatsemba n’itsembabwoko », nyuma abategetsi basaba ko hakoreshwa ijambo « Itsembabwoko »,  bidateye kabiri bati dukoreshe « jenoside », noneho ahagana mu w’2009, bemeza ko hakoreshwa inyito: « jenoside yakorewe abatutsi ». Hari abavuga ko, uko inyito yagiye ihindurwa, byatanze isura kuri bamwe ko hari inzirakarengane zishwe zavanywe mu nyito nyrizina. Ibintu nk’ibi na byo bifite uburemere, ku buryo kumenya ukuri kwabyo, no kukumvikanaho, bisaba ko abanyarwanda bicarana bagasasa inzobe.

                            Umuhakanyi wa jenoside (négationniste) arangwa ni iki? Gupfobya jenoside byo bivuga iki?

                            Uhakana jenoside ni uwemeza ko itabaye kandi yarabaye. Gupfobya jenoside ni ukatayiha uburemere ikwiye. Urugero, nk’uwashaka kuyigereranya n’urupfu rw’abagwa ku rugamba bahanganye mu ntambara. Hagati aho, hari abibutsa ko, hari igihe abanditsi cyangwa abatanga ibitekerezo batwerererwa kuba « négationnistes » bitewe gusa no kutabona ibintu kimwe n’abanyabubasha bari ku butegetsi. Ni gute umuntu wemera ko habayeho jenoside yakorewe abatutsi, bahindukira bakamwita « négationniste »? Abakurikiranira hafi ibikorwa by’ubwicanyi ndengakamere bwakorewe abanyarwanda bigambiriwe (barimo umubiligi Filip Reyntjens) bemeza ko « négationistes » ari abahakana jenoside yakorewe abatutsi ikozwe n’intagondwa z’interahamwe na bamwe mu basirikare ba ex-FAR. Abo kandi, banongeraho ko iyo nyito (négationistes) ikwiye no guhabwa abahakana ubwicanyi bwibasiye inyokomuntu, ubwicanyi ndengakamere bwakorewe abahutu bigambiriwe haba mu Rwanda haba no muri Kongo, bikozwe n’ingabo za APR zari zikuriwe na Jenerali Paul Kagame. Ubu bwicanyi « mapping report » ya LONI ikaba ivuga ko Urukiko rubifitiye ububasha rushobora kwemeza ko ari jenoside ruhereye ku bimenyetso bitangwamo.

                            Professeur Filip Reyntjens


                            Filip Reyntjens akomoza ku bakwiye kwitwa « négationistes » abivuga gutya mu gifaransa:
                            « Ceux qui renient ou minimisent le génocide perpétré contre des Tutsi sont appelés à juste titre négationnistes ou révisionnistes. Les mêmes qualificatifs doivent désigner ceux qui tentent de nier ou contester les crimes de guerre et crimes contre l’humanité commis par l’APR sur les civils au Rwanda et en RDC. Quels que soient les auteurs de ces crimes, ils doivent être traduits en justice pour éviter que cela ne se reproduise plus jamais. »

                            Muri iki gihe hari abanyamahanga n’abanyarwanda bagikoresha inyito « génocide rwandais », ni ukuvuga « jenoside nyarwanda » cyangwa « jenoside yakorewe abanyarwanda ». Ababikoresha basobanura y’uko bashingira ko iyo jenoside yahitanye abanyarwanda bo mu bwoko bwose. Iyi nyito ikomatanya iherutse kongera kuvuguruzwa, mu kiganiro cyakoreshejwe na Ibuka (Umuryango uharanira inyungu z’abacitse ku icumu) i Buruseli mu Bubiligi, hari tariki ya 24 Wururwe, aho mu rurimi rw’igifaransa Dr Jean Mukimbiri na Ambasaderi Olivier Nduhungirehe bashimangiye ko inyito ari « jenoside yakorewe abatutsi ». Urebye bashingira ku mpamvu zakomojweho hejuru hariya mu nyandiko, ahashimangiwe ko hari inzirakarengane z’abanyarwanda zishwe zizira gusa ko ari abatutsi.

                            Dr Jean Mukimbiri na Amb. Olivier Nduhungirehe:

                            Muri iki gihe, abanyarwanda bafite myumvire ki kuri « jenoside »?

                            Hejuru hano, twabonye igisobanuro cy’ijambo « jenoside ». Umuntu akurikije icyo gisobanuro, nta gushidikanya, jenoside yakorewe abatutsi yabayeho. Bishwe bazira ubwoko bwabo, hicwa abana, hicwa abakuru, hicwa ibitsina byombi. Kuba Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha ku Rwanda (TPIR) rutarigeze rwemeza ko yateguwe, hari impuguke zemeza ko kwita kiriya cyaha jenoside ngo atari byo, kubera uburyo n’impamvu cyakozwe nk’uko byavuzweho hariya hejuru. Hari n’izindi mpuguke zishingira kuri icyo zikavuga ko kuba urwo rukiko rutaragaragaje ko yateguwe bihindura inyito yagakoreshejwe kuri ubwo bwicanyi. Impuguke mu mategeko nka Prof. Charles Kambanda ni uko zibibona. Iki kibazo gifite uburemere, ku buryo bisaba ubuhanga n’ubushishozi no kutagendera gusa ku marangamutima, ahubwo hakagenderwa ku byabaye n’icyo amategeko ateganya. Umunyamakuru, Didas Gasana, wanize Amategeko (Droit) muri kaminuza, yabikozeho isesengura agendeye ku gisobanuro gitangwa na LONI. Iyo nyandiko ye yasohotse ku itariki ya 13 Mata 2016, muri « The Rwandan » , iri mu rurimi rw’icyongereza. Uyu munyamakuru w’inararibonye, yigeze no kwibaza ati: « ubu bwicanyi bwo mu Rwanda muri 94, ntibusanzwe, ku buryo bunarenze inyito ya jenoside, ati none se ko muri icyo gihe hari abahutu bishe abatutsi bakica n’abahutu, muri icyo gihe hakaba abatutsi bishe abatusi bakica n’abahutu, ati mwumva byoroshye kubibonera inyito mu zitangwa kugeza ubu »?

                            Prof. Charles Kambanda:

                            Imyumvire ya jenoside ireba igihugu cy’u Rwanda iracyagoranye cyane kandi ntibigoye gusa abanyamahanga, ahubwo ntibinoroshye ku banyarwanda ubwabo. Vuba aha, abanyarwanda banyuranye, barimo n’abahoze muri FPR Inkotanyi basobanuye ko hanabayeho jenoside yakorewe abahutu. Hari nka Dr Théogène Rudasingwa wabaye umunyamabanga mukuru wa FPR Inkotanyi ndetse akaba n’umuyobozi mukuru w’ibiro bya Perezida Paul Kagame. Aganira na Radiyo BBC, Dr Rudasingwa avuga ko nubwo nta rukiko rurayemeza, ariko ko rutayemeza mu gihe abanyarwanda ubwabo bazi ibyabaye, badafashe iya mbere ngo begeranye ibimenyetso babishyire ahabona, ndetse babigeze no mu nkiko. Yongeraho ko, n’urwo rukiko rwashingira ku byagaragajwe n’abanyarwanda, rukabona kuyemeza. Avuga ko nubwo abo ashinja ko bayikoze, ari abo bahoranye muri FPR, ko adatinya kujya imbere y’urukiko kuvuga ibyo azi neza.

                            Uko Dr Théogène Rudasingwa abisobanura:

                            Jonathan Musonera wabaye mu ngabo za FPR Inkotanyi kugeza mu w’2000 ava mu Rwanda, na we yunga mu rya Dr Rudasingwa ndetse akavuga ko ibyo avuga byose abifitiye ibimenyetso kuko yabonye henshi mu habereye ibikorwa yita jenoside yakorewe abahutu. Ari we, ari na Dr Rudasingwa, bavuga ko bafite amazina y’abari ku isonga muri iyo jenoside bemeza ko yakorewe abahutu b’abanyarwanda, ndetse bakavuga ko uwari ukuriye abandi ari Jenerali Paul Kagame, uyobora u Rwanda muri iki gihe.

                            Uko Jonathan Musonera yabisobanuriye BBC:

                            Kuki bamwe batekereza gutangira icyunamo tariki ya 06 Mata, abandi tariki ya 7 Mata?

                            Ubutegetsi bw’u Rwanda muri iki gihe, butangiza icyunamo no kwibuka tariki ya 07 Mata, busobanura ko impamvu ari nta yindi, ko ari uko ubwicanyi bwakorewe abatutsi bwatangiye ku itariki ya 07 Mata 1994. Abatangira icyunamo no kwibuka tariki ya 06 Mata, bo bavuga ko babishingira ko, ari yo tariki y’imbarutso yatumye jenoside itangira, ubwo habaga igikorwa cy’iterabwoba cy’iraswa ry’indege yahitanye Perezida Yuvenali Habyalimana n’abo bari kumwe. Aha, hari ikintu gikwiye gutekerezwaho mu bushishozi na buri wese. Ruriya Rukiko mpuzamahanga mpanabyaha ku Rwanda, rwemeje ko iraswa ry’iriya ndege ari imbarutso (nyirabayazana, catalyseur ou élément déclencheur du génocide). Niba TPIR, yemeza ko iki gikorwa cy’iterabwoba ari cyo mbarutso ya jenoside, abibaza ko itariki cyabereyeho ari na yo ntangiriro y’ayo mahano yabaye mu Rwanda baba bibeshya? Hagati aho, kugira ngo hatagira abitiranya ibintu, birakwiye ko byumvikana neza ko jenoside ubwayo yakuruwe n’inzangano n’urwikekwe byari byarabibwe mu banyarwanda, noneho iraswa ry’indege ryo rikaba igikorwa nk’icyo gukoza agati mu ntozi. Jenerali Kayumba Nyamwasa ni uko abisobanura, iyo ashinja Jenerali Paul Kagame ko ngo ari we watanze amabwiriza yo kurasa iriya ndege. Nyamwasa avuga ko kiriya gikorwa cyabaye nko gukongeza umuriro. Ushaka kumva uko abisobanura yareba « Rwanda’s untold story ». Abatangira kwibuka tariki ya 06 Mata ntibiyumvisha ukuntu hari uwasobanura ko itariki yo kurasa iriya ndege nta ho ihuriye na jenoside. Na ho abatangira kwibuka ku ya 07 Mata, bo bakavuga ko bahera ku munsi abatutsi batangiye kwicwa. Ese izi mpande zombi zizabyumvikanaho ari uko Yezu (Yesu) yagarutse? Cyangwa bizasaba ubwiyoroshye no gushyira mu gaciro kw’abanyarwanda batagendera mu moko.

                            Mu Bubiligi ni ho imiterere y’ikibazo ijya ku karubanda!

                            Ububiligi ni kimwe bihugu birimo abanyarwanda benshi (bivugwa ko bagera hafi ku bihumbi 40). Muri iki gihugu, cyigeze gukoloniza u Rwanda, bamwe mu banyarwanda ni impunzi. Abanyarwanda bahatuye bavuga ntacyo bikanga, bakavuga ibibari ku mutima. Ntibatinya kugaya ibyo babona bitagenda neza mu Rwanda. Izo mpunzi zivuga ko kugeza ubu, Abambasaderi bahashyirwa ngo bahagararire igihugu batabasha gukwiza umwuka w’ubwumvikane n’ubworoherane hagati y’abanyarwanda batabona ibintu kimwe. Banongeraho ko kuyobora  ambasade yo mu Bubiligi, bisaba ubuhanga, ubushishozi n’umutima; ngo kuyoherezwamo ubuze kimwe muri ibi, ni uguta inyuma ya Huye. Ngo iyo bigeze mu gihe cy’icyunamo biba ibindi, kuko ngo haza umwuka mubi.

                            Bamwe mu banyarwanda batuye mu Bubiligi bavuga ko ubutegetsi bw’u Rwanda bugifite umurimo utoroshye kuko uburyo butegura kwibuka n’icyunamo, hari ababibonamo urujijo no kutita ku miterere y’ibyabaye byose. Ibi rero, niba bitaganiriweho mu mucyo, abanyarwanda bazahora mu cyeragati no kutumvikana ku Mateka yabo, kandi mu by’ukuri, Amateka ntawuyacura cyangwa ngo ayahimbe kuko Amateka ashingira gusa ku byabayeho (les faits).

                            Imyumvire itandukanye mu banyarwanda kuri iki kibazo, iganisha no gukora icyunamo no kwibuka ku buryo busa n’ubutandukanye. Mu Bubiligi, uretse abazatangira icyunamo no kwibuka tariki ya 06 Mata, uretse n’abazagitangira kuya 07 Mata, hari n’abazibuka tariki ya 08 Mata (abo ni abavuga ko habaye jenoside ebyiri), ndetse tariki ya 09 Mata hari n’abandi bazajya mu gitambo cya misa cyo gusabira inzirakarengane zose, ngo batavanguye amoko. Ibi bikorwa byose bizabera i Buruseli. Ku mpera z’iyi nyandiko, turabagezaho amatangazo ane avuga izo gahunda n’abazisinye.

                            Mu gihe kitarenze icyumweru, abanyarwanda barinjira mu gihe cy’icyunamo no kwibuka inzirakarengane zishwe muri jenoside. Ni ku nshuro ya 23 kuva mu mwaka w’1994. Wakabaye undi mwanya wo guha abanyarwanda bose kwegerana, kuzirikana ku marorerwa yabaye no gufatanyiriza hamwe ingamba zatuma nta bwicanyi bw’inzirakarenagane bwongera kubaho. Uretse na jenoside, n’ibindi bibazo n’ubushyamirane, intambara n’ubwicanyi bigasezererwa burundu. Wakabaye umwanya wo kunga ubumwe no kumva ko abenegihugu bose basangiye u Rwanda, bityo bakibona nk’abavandimwe kuko bose ari bene « Kanyarwanda .» Ari abanyarwanda bari imbere mu gihugu, ari n’abari mu mahanga, bose baribuka. Cyakora nyuma y’imyaka isaga 23, biragaragara ko mu banyarwanda hari ibyo batumva kimwe, ndetse n’Amateka yabo ntibayumve kimwe bose. Hari abanyarwanda badatinya kuvuga kuvuga icyo babitekerezaho, kabone n’iyo byaba bitandukanye n’iby’abategetsi. Muri iyi minsi, bamwe mu banyarwanda bari i Burayi batangaje umunsi n’isaha bazakoreraho igikorwa cyo kwibuka. Ububiligi, ni kimwe mu bihugu birimo abanyarwanda benshi. Muri iki gihugu, ni ho hakunze kugaragara ko uburyo n’amatariki yo kwibukiraho bikirimo impaka. Ese, ubutegetsi bw’u Rwanda bushobora kugira uruhare mu gukemura izo mpaka ku buryo bunogeye abanyarwanda muri rusange?

                            Joseph Matata, Umuyobozi mukuru w’Ikigo kirwanya umuco wo kudahana no kurenganya mu Rwanda (Centre de Lutte contre l’Impunité et l’Injustice au Rwanda, CLIIR), avuga ko habaye jenoside yakorewe abanyarwanda ngo kuko hishwe abatutsi, hicwa abahutu ndetse n’abatwa. Ngo kuri we kwaba ari ukuvangura no kurenganya bamwe haramutse habaye kwirengangiza ko jenoside yakoze ku moko yose. Ku bw’ibyo, ari mu bakoresha gahunda y’icyunamo no kwibuka bitangira tariki ya 06 Mata buri mwaka, kandi akumva ngo nta mpamvu batanabikorera ku rwibutso ruri i Buruseli mu Bubiligi.

                            Joseph Matata agira ati:

                            Umwaka ushize w’2016, abibuka ku itariki ya 06 Mata, bakoreye umuhango ahashyizwe urwibutso mu mugi wa Buruseli, cyakora birakaza cyane abategetsi b’u Rwanda. Hari abasanga Amb. Olivier Nduhungirehe uhagarariye u Rwanda mu Bubiligi yaranakoresheje amagambo akarishye, aho yise bariya bibutse ku itariki ya 06 Mata ko  ari abahakanyi, ko kandi ku bw’ibyo, imihango yari yateguwe n’Ambasade itahabera ngo kuko batasangira urwibutso n’abahakanyi.

                            Icyo gihe yagize ati:« Ntabwo dushobora gusangira urwibutso n’abapfobya jenoside yakorewe abatutsi »

                            Hari abasanga u Rwanda ruzakemura ibi bibazo  ari uko impande zose zagize uruhare mu marorerwa ziyicujije, zigaca bugufi, buri wese akumva ko umuntu ari nk’undi. Iyo ntambwe bazayitera ryari? Ni bo bakwiye gusubiza iki kibazo.

                            Mu kiganiro mushobora gukurikira munsi hano, Joseph Ngarambe yatumiyemo Dr Nkiko Nsengimana, Eugène Ndahayo na Jonathan Musonera, barasobanura uburyo bafite gahunda yo guharanira ko hakomeza gushimangirwa uburyo bwo kwibuka jenoside yakorewe abatutsi ndetse bagaharanira ko hanemerwa jenoside yakorewe abahutu, kandi byose bigakorwa hagamijwe no kwirinda ko bitazasubira ukundi.

                            https://www.youtube.com/watch?v=iHNYKN0VKug&feature=youtu.be

                            Nk’uko mu ntangiriro y’inyandiko byakomojweho, mu Bubiligi hateganyijwe amatariki ane azakorerwaho gahunda ijyanye no kwibuka. Ayo matariki na gahunda, abanyarwanda bose ntibayibonamo mu buryo bumwe. Ubwabyo ni ikimenyetso ko ubutegetsi butarageza ku banyarwanda ubumwe buri gihugu gikwiye kugira.

                            Ubwo butumire 4 ni ubu:

                            Ubutumire bw’abazatangira icyunamo tariki ya 06/04/2017:

                            http://www.cliir.org/detail/06-avril-2017-invitation-a-commemorer-toutes-les-victimes-du-genocide-rwandais.html

                            Ubutumire bw’abazatangira icyunamo tariki ya 07/04/2017 bwatanzwe n’ambasade y’u Rwanda mu Bubiligi

                            À l’occasion de la 23ème Commemoration du Génocide perpétré contre les Tutsi en 1994 au Rwanda, Son Excellence l’Ambassadeur du Rwanda à Bruxelles, Monsieur Olivier J-P NDUHUNGIREHE, a l’honneur d’inviter tous les rwandais et leurs amis habitant en Belgique, aux cérémonies qui auront lieu le 7 avril 2017 à partir de 10h30 à la Stele érigée à Woluwé Saint-Pierre, en memoire aux victimes du Genocide (Rond-Point à l’Avenue Roger Vandendriessche entre numéros 73 & 75, 1150 Woluwé Saint-Pierre).

                            MN Inkubiri na New RNC batumiye abantu tariki ya 08/04/2017, bavuga ko bazamenyesha nyuma ahantu n’isaha.

                            http://www.therwandan.com/ki/2017/03/29/kwibukira-hamwe-abazize-itsembabwoko-ryabatutsi-niryabahutu-bruxelles-8-mata-2017/
                            Amashyaka yibumbiye muri P5 (RNC, FDU, PS Imberakuri, Amahoro PC, PDP Imanzi), yatumiye abantu mu misa yo ku itariki ya 09/04/2017

                            Invitation a messe de commémoration du 09 Avril 2017.pdf

                            A partir de 13H00 en l’Eglise Saint-Charles, Avenue Karreveld 15, 1080 Bruxelles – Belgique.

                            #539
                            Rwanda

                              Rpa launched skirmishes in various locations Prefectures of gisenyi and ruhengeri

                              ” elements of the Charlie mobile unit under the command Of jo1 gashayija bagirigomwa and jo1
                              Moses rubimbura attacked and massacred the population Civilian kabatwa mutura commune with methods D ‘ Interahamwe.
                              To make people believe that crimes had been committed By the mrnd and the CDR, some families, among the Victims, tutsi were. “, p. 210 8/2/1994

                              ” Rpa launched skirmishes in various locations Prefectures of gisenyi and ruhengeri to show that
                              The peace that should answer the mrnd, the MDR-power, The PL-mugenzi as well as the cor didn’t exist.
                              Peasants Tutsis were massacred at mutura, particularly To Kabatwa. This operation was carried out by
                              The major gashayija bagirigomwa as well as the captain Moses rubimbura who were part of the unit Charlie Mobile Butaro, whose major gashayija bagirigomwa était OPTO (Operations and Training Officer, officier In charge of operations and d ‘ training). “, p. 222

                              #540
                              Rwanda

                                these two successive assassinations have overheated the spirits So that in kigali there were clashes during
                                Which more than thirty people were killed. Félicien Gatabazi had been murdered, Martin Bucyana OF THE CDR, too. Some people believed that the blockages Were going to end because the rpf was against the presence The Government of this last party accused of divisionism. Instead of being solved, the problem has been getting worse.

                                #541
                                Rwanda

                                  rpf Intelligence infiltrators

                                  Very little information could escape the rpa because Our military infiltrated within interahamwe were
                                  Still at work. They are gone in zaire with refugees In Camps to mugunga, at lac vert but especially
                                  In Goma where we had regular information On the situation of the city by agents of the network..

                                  Decision to shoot the plane of habyarimana

                                  A meeting was held in mulindi, LED by general -Major Paul Kagame and which was attended by the colonel Kayumba Nyamwasa, Colonel Théoneste Lizinde, Lieutenant-Colonel James Kabarebe, major Jacob Tumwine cuts and Charles Karamba. The decision has been taken to Any time, as soon as the opportunity presented itself, l ‘ plane Of president habyarimana would be shot. The 3th Battalion Received the order to protect themselves since the attack would cause Fighting against his men. The Major Jacob Tumwine cuts received the plan of the delivery reinforcements For the immediate recovery of the fighting.

                                Viewing 15 posts - 1 through 15 (of 52 total)
                                Topic tags

                                You must be logged in to reply to this topic.