Select Page

Forums Food for thought The Historical Events that Hurt Rwandans Feelings INKA N’IKINYOMA MU GUSHORA RUBANDA MU BURETWA

#458
Rwanda

    INKA N’IKINYOMA MU GUSHORA RUBANDA MU BURETWA

    INKA N’INGOMA NIBYO BIHEJEJE RUBANDA MU BUCAKARA N’UBURETWA BYA FPR INKOTANYI


    Inka n’ikimenyetso cy’ubukire, uyitunze aba aruta abandi, imuha ububasha bwo gusuzugura kwishongora no guhaka abatayitunze, umuntu utagira Inka yitwa umworo bivuze umutindi nyakujya. Iyi myumvire ikaba by’umwihariko yisangijwe n’abanyarwanda bo mu bwoko bw’abatutsi, tutaretse n’abahatswe cyane ibwami, kuko ingororano yabo yabaga Inka, bityo bagaheraho bafata umuco wo kurutisha Inka ibindi bintu byose bibaho.

    Mu myumvire y’uhakwa, iyo yagabirwaga Inka yumvaga ko ateye intambwe ndende ijya kwegera sebuja w’umututsi, bamwe akaba ari naho baheraga  bagasaba kwitutsura, nyirukugabirwa yumvaga ko aribwo akiba umuntu, ko kubera itungo ry’Inka, ubwo agize agaciro n’igitinyiro mu ikoraniro ry’aboro, bikamuha icyicaro mu borozi.

    Mu bwoko bw’Abamasayi baje bakomoka muri SUDANI no MURI ETHIOPIE mbere yo gutura muri Kenya, Tanzanie.., aba nabo bakaba bari mu gice cyabitwa Abanilotiki, ari naho habarirwa ubwoko bw’abatutsi buboneka mu Rwanda no mu karere k’ibiyaga bigari. Abamasayi INKA bayita ENKAI, kuri bo Enkai bayitiriye Imana kuko ninako bita Imana koko. Uko abatutsi bo mu Rwanda baha agaciro Inka ninako Abamasayi bakayiha, ndetse aha nanakongeraho ubwoko bwa DINKA bubarizwa muri SUDANI, n’Abanyankole bo mu gihugu cya Uganda, Abanyambo muri TANZANIE ho Ikaragwe, aba bose akaba ari Abanilotiki. Nakwibutsa ko aha i Karagwe mubwami bwahoze ari ubw’Abacwezi ariho hakomotse umwami Ruganzu Ndoli.

    Inka kandi nkuko bivugwa cyane iz’inyambo, zagejejwe mu Rwanda n’abatutsi bivugwa ko baje bakurikiye inzuri aho isoko ya Nil inyura, bagera muri Ankole, bambuka bagana i Rwanda, binjirira mu mubali ahitwa ubu m’Umutara, bakirwa na Kabeja bakomeza batura kuri Muhazi muri Gasabo. Ikibyemeza nuko rya zina ry’Inka ryagarutse, abamasayi bita ENKAI, abanyankole bakayita INTE, Abanyambo bakayita Inka, abanyarwanda bo m’umutara bakayita Inka cg INTE nkuko abanyankole bayita. Uko bigaragara, ubu bwoko bwose bw’abanilotiki bufata Inka nk’itungo ridasanzwe, kuburyo usanga basa n’abarisenga.

    By’umwihariko aho abatutsi binjiriye mu Rwanda, bakica abami bose b’abahutu aribo bitwaga Abahinza, maze bagashinga ubwami bw’abatutsi bushingiye ku ngoma ya Rwogera na Kalinga yaciye ibintu,Inka n’abakobwa b’abatutsikazi byabaye ibikoresho byibanze byo kunyaga abahutu ubuyobozi kugera igihe abatutsi bahinduye abahutu abacakara n’abaja.

    Abatutsi bamaze kumaraho abahutu b’abami no kubanyaga uduhugu bayoboraga, abatutsi b’abanyiginya n’abega bagiye inama y’ukuntu baziharira ubutegetsi, nuko bumvikana ko Abanyiginya bazajya betegeka, mbese bavamo Abami, maze abega bakababyarira abagore aribo ba nyina b’abami bazwi nk’Abagabekazi, maze Inka ikaba igikoresho cyo kwigarurira abahutu n’abatutsi b’inshakarafu, mbese banzwe m’umuryango wa Gitutsi.

    Nibutse ko umututsi w’umutindi ntagaciro yarafite kuva na kera, kuko benewabo bamufataga nk’umuhutu cg umutwa ndakeka ko nubu ariko bimeze ku ngoma ya Kagame Paul, uretse ko ubu hageretseho no kubavanga n’ababakire batavugarumwe n’ingoma maze bakicwa urwagashinyaguro bahimbiwe ibyaha.

    INGOMA KALINGA

    Ingoma yari igikangisho gikanga rubanda, abahutu bose bishwe b’abahinza, abahutu n’abatutsi bigomekaga cg se banzwe n’umwami ubugabo bwabo,amabya,byambikwaga Kalinga, bityo bikaba ikitegererezo ko ntawe ugomba kuvuguruza cg kwigomeka k’umwami. Bityo umwami akitwa Nyagasani, agasengwa agasingizwa nkuko biri ubu kuri Kagame Paul.

    INGOMA kandi byavugwaga ko yanywaga amaraso, mbese yagombaga guhora ihehereye yavomerewe amaraso ya rubanda, kabone nubwo habaga ntawagomye, hagombaga kuboneka ibitambo by’ingoma igihe cyose. Birumvikana ko kubaho muri ubu buryo, ntawe bitatera ubwoba, ntawabaga yizeye kwirirwa cg kuramuka, kuko ntawabaga azi uwo ingoma iri buhitane, buri wese mu bahutu no mu batutsi baciwe, yahoraga yiteguye kuba igitambo nkuko n’ubu bimeze ku ngoma ya Kagame Paul.

    Amaraso y’abanyarwanda ameneka buri munsi, ahubwo twibaza icyo ibyo bitambo biturwa, n’ingoma bibobeza, dore ko kwica byagizwe umwuga mu Rwanda naho amaraso yo akaba atemba ubudahagarara kuva ingoma ya Kagame yashinga imizi I Rwanda

    Dore uko abatutsi bigambaga mu Gisigo uko, bo n’ingoma yabo bakandamije bakanica rubanda.

    {Irabehetse ingoma yacu

    Ihora yambaye abahinza

    Abanyiginya bayibyarira imfizi

    Abega bakayibyarira insumba}

    INKA N’IKINYOMA MU GUSHORA RUBANDA MU BURETWA

    Twabonye amoko yose ahuriye kumuryango w’Abanilotiki, dufashe Abamasayi, bo bemeza mu bitekerezo n’amakabyankuru menshi ko Enkai ubundi yari umuntu wabayeho atuye kw’Isi,akaba yari umutunzi w’Inka nyinshi cyane, ngo aho ijuru n’Isi bitandukaniye,Enkai yagiye mu ijuru maze akoresheje umugozi muremure uboshye yoherereza abamasayi Inka nyinshi kw’Isi, ubundi bwoko  bwabahigi n’abahinzi  ngo kuko bwo nta Inka bwohererejwe,ngo bugira ishyari maze butema wa mugozi Enkai[umuntu aha ubonwa nk’imana] yoherezagaho Inka maze ngo haba icyuho hagati y’Isi n’ijuru.

    Kuva ubwo Abamasayi bavuga ko Inka-ENKAI ifitanye isano rya hafi n’Imana ko kandi Inka zose  ari izabo. Ibi bihura cyane nuko Abatutsi nabo bumva Inka zose ari izabo ko ari nabo bazi ibijyanye nazo, ko kubera ibyo nta muntu ugomba kuyitunga atayorojwe n’umututsi ku kiguzi cy’ubucakara cyangwa uburetwa.

    Abamasayi n’abandi batutsi  bumva ko Imana bita ENKAI aribo yahisemo maze ibagenera iryo tungo muri ino Si nzima yose. Bavuga ko Imana mururimi rw’IKIKUYU bita NGAI, yaremye ibice bitatu by’abantu birabura bigomba gukwira Isi aribyo: DORROBO n’Abatwa, aba ngo imana yabahaye Ubuki[bw’inzuki n’ubuhura bwo mu migina] ndetse no guhiga inyamanswa z’ishyamba, abandi ngo ni ABAKIKUYU,bagereranwa n’abahutu, ngo Imana[ENKAI] yabaraze imbuto n’ingemwe, ngo ibaha kuba abahinzi, noneho abandi baba ABAMASAYI, Imana yahaye INKA zose zo kw’ISI.

    Muri makeya iby’iki gitekerezo n’imyemerere y’Abamasayi,usanga ihura nuburyo tuzi bwimitekerereze ya Gitutsi hano iwacu I Rwanda, kuko nabo bavuga ko bavuye mu ijuru, kandi ko Inka ari izabo gusa bakaba bagomba kuzoroza uwo bashaka bakazinyaga uwo bashaka.

    NI GUTE INKA MU RWANDA RWO HAMBERE YATZIMBATAJE UBUHAKE N’UBURETWA MU RWANDA

    Ku ngoma za cyami, rubanda yagizwe abagaragu, birumvikana abahinza bamaze kwicwa,abami n’abacurabwenge b’ibwami bakurikijeheho gushyiraho ingamba zo kuyobora igihugu ntawe ubatera intugunda, abajyanama b’ibwami basanze kugirango ibi bigerweho ko hagomba ibintu bine:

    ITERABWOBA RIKABIJE: duhereye kuri Kalinga yambitswe ubugabo bwabahinza, nabandi bahutu bose basabwaga kwicwa kugirango inkota Ruhuga n’ingoma binywe amaraso, iterabwoba ryubwoko bwose rishoboka ntaryasigaye inyuma, nko k’umwamikazi Kanjogera,ubwo yashingaga inkota mu bana bibibondo b’abahutu ngo akumva anezerewe gusa ngo kuko ari abahutu akaba aricyo bazira, uwo muco wavugagwa kubwa Kanjogera n’abandi bategetse ku ngoma ya Cyami ndabizi ko nanubu ubwo bugome bugikorwa aho abantu mu Rwanda rwa Kagame bazira gusa ko ari abahutu, ndetse umuhutu umwe ukoze cg uhimbiwe ibyaha bikaba byahanirwa umuryango wose n’abazawukomokaho bose.
    Ubu bugome bwakorwaga ku manywa y’ihangu, n’ubu iyicarubozo no kwicwa Kagame yatanze uruhushya rwo kubikora nanone kumanywa yihangu, kugirango abantu bahahamuke maze ntihazagire utinyuka kunyeganyeza ubutegetsi  bw’ingoma ye.Kubera ubu bwoba, rubanda yakandamijwe imyaka irenga 400 yose, kugeza igihe bamwe muri bo bari bamaze kujijuka barwanye inkundura maze bigobotora ingoma mpotozi.Nyuma yagahenge gatoya ubu rubanda yarongeye isubira kukayo.

    GUTINDAHAZA RUBANDA: Ku bwa cyami, Inka, abagore, abana,abagabo, ibintu byose byari iby’abami.Umwami yakurongoreraga umugore ukishima ukaba wamuha ibyo utunze byose nubwo byabaga ari ibye, ariko cyaraziraga kikaziririzwa ko umwami yanakeka ko wamurakariye kuko yaguhemukiye. Kugirango wigure waramubwiraga uti Karame Nyagasani uti ndetse nejo uzagaruke, mubyo utunze, yabifatiraga igihe ashakiye, kandi nabwo ukamugaragariza ibyishimo.Kubwa Kagame nabwo ndemeza ko ariko bimeze,abayobozi barongora uko bashatse abagore babandi, banyirabo ntihabe hagira uvuga, gusa akarusho noneho nuko nuwa Kagame nawe bamurongora barangiza bagahunga, bishoboke ko no mu muco wa kera kubwa cyami, abamikazi babarongoraga rwihishwa ntibimenyekane byanamenyekana bikagirwa ibanga rikomeye rizwi n’Abiru b’ingoma.
    IKINYOMA N’IBIKANGISHO BYA HATO NA HATO:Imyaka amagana n’amagana abatutsi bategetse rubanda babikeshaga ikinyoma cyuko umwami avukana imbuto,kandi ko ubwoko bw’abatutsi busumba ayandi ko kandi bwaremewe gutegeka kuva bukimanuka mw’Ijuru.
    Abatutsi bakigera mu Rwanda bahinduye amateka maze biyitirira urwanda, ndetse banemeza ko aribo ba ruhanze kandi baraje basanga Kabeja mu Rwanda akaba ariwe ubakira, ibi ntaho bitandukanye cyane no kuba amateka yubu y’urwanda Kagame ayahera mu 1994, akavuga ko mbere yaho u Rwanda rutabagaho, ntanaho bitaniye kandi n’ikinyoma ubutegetsi bwakwije Isi yose ko abahutu bishe miliyoni y’abatutsi, kandi bizwi ko 1994 iyo miliyoni itari yagashyitse ku batutsi kuko abanyarwanda ibarura ryari ryarerekanye ko bari  miliyoni hafi umunani, abatutsi ari 14 ku jana. Iki kinyoma nicyo cyabaye igishoro kugirango Kagame n’abiru b’ingoma ye barire ku nzirakarengane zazize  amahano yagwiririye u Rwanda  kubera ibitero n’ubugome bw’inkotanyi za Kagame Paul na Yoweri Museveni.

    Iki kinyoma k’ibihe byose kirangwa mu ngoma za gitutsi, abahutu n,abatutsi baciriritse bakimize bunguri bakumva ko aribyo, ntibamenye ko kuguma kwizirika kuri iki kinyoma ari ugukomeza kwihambira kubucakara n’uburetwa bibakandamije.

    GUHEZA RUBANDA MU BUJIJI: Ubujiji n’intwaro ikomeye cyane, yubutegetsi bwabahotozi, ituma rubanda itigobotora vuba ingoma iyikandamiza. Kera ku ngoma ya cyami, abahutu nabatwa batsindagiwe kuguma mu bujiji, akarusho k’umutwa we tasaga naho yahariwe umurimo wo kwica no kuroha abo umwami ategetse ko bamburwa ubuzima.Aho abazungu bazaniye amashuri, ishuri ryambere rya Astrida ariryo groupe scolaire de butare, ryajyagamo abana batoranijwe na Musinga, abahutu barihezwamo burundu, ntanuwahasunutsa utuzuru, ubwo abahutu bayobotse kwiga Gatigisumu na Alifu kwa padiri, abashoboye kugera aha nibo babashije gukomeza bajya muri Seminali ntoya,icyo gihe yafatwaga nka mbuze uko ngira, kuko abatutsi bashyirwaga muri Groupe kugirango bazavemo baba abategetsi nkuko ubu murwanda bimeze, abana batoranijwe na Kagame bajya za Burayi na USA, UK, nahandi ngo bazagaruke betegeka Abahutu.Nibutse ko ubwo Groupe officiel yashingwaga mu 1932, umuhutu wa mbere wayinjiyemo hari mu 1955,
    Kuko abatutsi bose icyo gihe batari bafite umuco wo kwiga, abahutu bagowe, bo babonye abazungu baje i Rwanda, barabegera biga iyobokamana, mugihe abatutsi bo bari bagikomeye ku mana zabo za gakondo n’imigenzo ijyanye nazo, abahutu bo babonye ko izo mana ntacyo zizabamarira kuko bari barazizaniwe n’abatutsi babategeka kuzisenga birahama, niko kwiyegereza abazungu kugirango bajye banabavungurira kutwo bashigaje.

    Bakoreye abazungu ari nako biga imigenzereze yabo, yaba kuvuga ndetse n’igisirimu, nibwo gahoro gahoro bagiye basobanurira abazungu uby’umubabaro wabo ukomoka k’ubucakara n’uburetwa. Gahoro gahoro, binaturutse kubwo kwigomeka k’Umwami Musinga ku myigishirize y’iyobokamana, abazungu baje kunga ubumwe n’abahutu bayobotse Imana no kuyisenga, nibwo na bamwe bize SEMINALI barimo barangiza banavuga urufaransa rwiza, kuburyo byaje gutungura abatutsi ubwo babonaga, b’abahutu aribo basigaye basobanurira abazungu baza irwanda ndetse bakanaganira ntakibazo mu gifransa n’abigishaga iyobokamana. Aba nibo bwa mbere biswe [les nobles de l’ecole] kubera uko bisobanuraga imbere y’abanyamahanga bavuga igifransa.

    Abatutsi baciriritse batashoboraga kumenywa n’umwami cg badateganirijwe kuyobora igihugu, babibonye batyo  nabo abenshi bahisemo kwegera abigisha iyobokamana. Iki cyateye umujinya ingoma ya cyami n’abayobozi bayo, ariho bagiye banacira imigani y’imigenurano ngo [umuhutu utagira Imana agira amaboko ye] kuko bakoreye abazungu bakamenya ubwenge abatutsi batakekaga, kuko ubuzima bwabo bwari bwaragenewe guhera mu bujiji.

    Abahutu ntabwo bajijutse bose ari nacyo cyagumye kugora abo ba seminalistes guhindura ibintu no kubohora ubwoko bwabo ngo buve mu bucakara, kuko ya Inka cg ENKAI cg INTE, byagumye kuba inzitizi mu bwonko bw’abahutu bakomezaga gushyigikira ingoma buhumyi kubera ibinyoma byari byarabakwijwemo ngo umwami avuyeho inka ntizakongera gukamwa, ukagirango hari izo bari bafite, ngo abagore baba ingumba, nibindi nkuko n’ubu abahutu bakiboshywe no kuvga ngo abatutsi cg Kagame adategetse ngo urwanda rwakena, ukagirango ubu rurakize, ngo hatera inzara, ukagirango nzaramba n’umwijuto, ngo urwanda nta nshuti rwazongera kugira, ukagirango ubu rurazifite uretse abajura barwiba,ngo hakongera hakaba Genocide, ukagirango ubundi yigeze ihagarara.Ibyo binyoma nibyo no kuva kera byahejeje rubanda mu buretwa no mu bucakara. Uwagabiwe inka yumvaga ko yakize byarangiye, akumva ko guhakwa aribyo azaraga abana no kugeza kubuvivure.

    Ubu Girinka nayo muhora mwumva uko yirwa isingizwa, ikavamo ko uyitunze nubwo ararana nayo ku gitanda ngo batayimwiba, yumva ngo aricyo ashimira Kagame wayimugabiye, noneho basigaye banaha abahutu ibibwana by’ingurube kuko babona aribyo bibakwiriye kubw’agasuzuguro ababibaha  basuzugura abahutu.

    Abo baseminalistes bamaze gushinga MSM [MOUVENT SOCIAL MUHUTU] abahutu benshi bahiye ubwoba bibaza ko nibava mu buretwa n’ubucakara batazabaho, bamwe ahubwo barwana inkundura nkuko n’ubu bimeze iyo uvuze FDLR Abahutu bahakwa bagurukira mu birere bajya guhakirizwa bavuga amagambo yo kuyisebya ngo bakunde baronke, abandi bagakora ibikorwa biyihungabanya kugirango bayikereze mu rugaba rwo kubohora rubanda, hakabaho nabandi barushaho gusinziriza rubanda ngo itava mu itiro ngo isezerere ingoma y’umwami Kagame n’abanyagikari be.

    Nyamara ikibatera ubwoba kikanabutera ingoma ya Kagame, nuko abantu bose bashyizehamwe, uko baba bangana koze, bafite intego imwe, n’uburyo bw’icengezamatwara[ibinyamakuru na Radio]abo bantu baba bashobora gufata ijambo rikumvikana, nanone kandi gufata ijambo  ni ugufata ubutegetsi, kuko iyo uvuze neza ugakoresha umunwa wawe byanarimba ugashyiraho nuwimbunda, urumvwa ugahabwa icyo ushaka wifuza.

    IBIHE TURIMO

    Nubwo habaye ahabagabo kugirango imbirimbanyi za rubanda zirubohore ingoma ya cyami, muri ibi bihe turimo n’ibyabibanjirije,ntabwo ibyo impirimbanyi zaharaniye byacunzwe neza na rubanda, kuburyo twasubiye mu ngoma ya cyami iyobowe na Paul Kagame. Inka n’ingoma byabaye ipfundo ry’ingoyi yaziritswe abahutu imyaka amagana, nubu nibyo byashyizwe imbere na Leta ya Kagame kugirango rubanda igume ipfukamire inaririmbire umwishi.

    Ibi kugirango bishinge imizi, ucitse kw’icumu ryo gusenga Inka n’uwayimugabiye, yerekwa umukobwa mwiza umwisegura maze nawe ubwo akaba abonye umugabane we, wo pfundo ryo kuramya uwamumuhaye igihe aba akangutse avuye kw’ibere ry’inkumi yamwiseguye.

    Udashoboye kurongora nawe, noneho bamutwikiriza ikinyoma bakajya bacunga ko azakivumbura, babona agiye kurabukwa bakamugaburira Ruhuga I Kami aho akubitirwa intorezo. Ibihe turimo bisa neza cyane nibyo twavuyemo, birasaba izindi nkorokoro za FDLR kugirango nabandi bacunguzi bahuje umugambi n’intego, bongere bakure rubanda kuwakajwiga.

    NINDE WASHOBORA IYI NTEGO

    Uretse kubaza amenyo yinkoko ureba umunwa, FDLR niyo ihangayikisha cyane ubutegetsi bwa FPR, nkuko MSM ariyo yahindutse MDR parmehutu nayo yari ihangayikishije cyane ubwami n’ingoma Kalinga. Si kubwo gukina igikomye cyose FPR igishinja FDLR, ahubwo ni uko iyibuza gusinzira, iyo hagize icyitso kinjiye muri uwo muryango ntabwo bitinda kugaragara kuko urukumbi mu masaka iyo ushunguye rujya kuruhande ubundi wahuha rukabisa amasaka, FDLR rero iri maso kandi ihora igosora, ikikuramo imamfu,uretse kuyikerereza naho kuyisenya ntibishoboka.

    Mu gihe rero ahandi tubona ari vuruguvurugu, kandi ukaba unasanga bakora nkabatagirira impuhwe rubanda, mbona abo mu rugaga, bo bamenyereye izo nshingano zo kurengera uburenganzira bw’ikiremwamuntu ndetse no kurengera ubuzima bwa rubanda ntanigihembo ruyitegerejeho ari k’ubwurukundo nubwitange ngo rubanda igire amahoro.

    Abacunguzi na rubanda nibashinga imizi  irwanda, NDAVUGA BAFASHE UBUTEGETSI KUKO URWANDA RWO BARURIMO  amahoro azaba arutashye burundu, kuko bo badakoreshwa n’inzangano, ibinyoma,ubugome n’ibiburanga kandi bakiringira Imana yo mana y’ukuri.

    Nsengiyumva De Gaulle